Europski parlament traži veću potporu regijama za uspješnu energetsku tranziciju

Proširuje se područje primjene novog Fonda za pravednu tranziciju (FPT), a promicanje socijalne kohezije trebalo bi biti vodeće načelo za pružanje potpore

Europarlamentarci započinju pregovore s Vijećem o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (FPT) koji bi trebao ublažiti socijalni učinak ekologizacije gospodarstva. Zastupnici su u srijedu 16. rujna s 417 glasova za, 141 protiv i 138 suzdržanih usvojili stajalište Parlamenta o Komisijinom prijedlogu o uspostavi FPT-a.

Parlament je zahtijevao da se za FPT namijene znatno veća sredstva iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027., odnosno 25 milijardi EUR izraženo u cijenama iz 2018. u usporedbi s 11 milijardi EUR koje je predložila Komisija te samo 7,5 milijardi EUR oko kojih se usuglasilo Europsko vijeće. Taj bi iznos trebao biti dopunjen s 32 milijarde EUR u tekućim cijenama, kako je predloženo u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak.

Osim toga, zastupnici su potvrdili glavne odredbe iz nacrta preporuka Odbora za regionalni razvoj i to:

  • pružanje potpore za ljude, gospodarstvo i okoliš,
  • uspostavu „Mehanizma za zeleno nagrađivanje”, koji omogućuje da se 18 % ukupnih sredstava FPT-a dodjeljuje državama članicama koje brže od drugih smanjuju emisije stakleničkih plinova,
  • dodjelu udjela od jedan posto ukupnog iznosa otocima, a jednaki udio najudaljenijim regijama,
  • stopu sufinanciranja do 85 % troškova za prihvatljive projekte diljem EU-a,
  • mogućnost prijenosa sredstava iz drugih kohezijskih fondova na dobrovoljnoj osnovi,
  • proširenje područja primjene fonda na mikropoduzeća, održivi turizam, socijalnu infrastrukturu, sveučilišta i javne istraživačke institute, tehnologiju za skladištenje energije, centralizirano grijanje s niskim razinama emisija, pametnu i održivu mobilnost, digitalne inovacije, uključujući digitalnu i preciznu poljoprivredu, projekte za suzbijanje energetskog siromaštva te kulturu, obrazovanje i razvoj zajednica,
  • odstupanje za ulaganja u aktivnosti povezane s prirodnim plinom za regije koje se uvelike oslanjaju na vađenje i izgaranje ugljena, lignita, naftnog škriljevca ili treseta, pod uvjetom da se takve djelatnosti smatraju „okolišno održivima” u skladu s Uredbom o taksonomiji te da ispunjavaju šest dodatnih kumulativnih uvjeta.

Osim toga, samo 50 posto planiranih sredstava bit će dodijeljeno zemljama koje se nisu obvezale poštovati nacionalne ciljeve o klimatskoj neutralnosti do 2050., sve dok ti ciljevi ne budu usvojeni.

„EU u okviru europskog zelenog plana želi provesti socioekonomsku preobrazbu regija koje se oslanjaju na fosilna goriva i industrije s visokim razinama emisija CO2. Odbor za regionalni razvoj 6. srpnja je u cijelosti prihvatio nacrt izvješća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju. FPT će postati ključni element EU-ove kohezijske politike. Sad smo spremni za početak međuinstitucijskih pregovora. Osim toga, FPT će biti usko povezan s VFO-om za razdoblje 2021.–2027. i novim Instrumentom za oporavak (‘EU nove generacije‘).” – izjavio je izvjestitelj Manolis Kefalogiannis (EPP, Grčka)

Također, očekuje se brzi početak međuinstitucijskih pregovora o svim pitanjima osim o financijskoj omotnici, o kojoj će se dogovor tražiti u istodobnim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

Podsjetimo, Europska komisija je u siječnju objavila zakonodavni prijedlog o Fondu za pravednu tranziciju (FPT), prvi zakonodavni prijedlog o provedbi prioriteta utvrđenih u europskom zelenom planu. Nakon toga je krajem svibnja u izmijenjenom prijedlogu predložila znatno povećanje sredstava Fonda.

Kako bi se osiguralo da pregovori s Vijećem započnu što je prije moguće, Odbor za regionalni razvoj zatražio je da se o nacrtu izvješća i mandatu za pregovore izravno glasa na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. U skladu s člankom 71., ako Parlament u cjelini odbije odluku Odbora o stupanju u pregovore, o izvješću bi se moglo glasati samo na sljedećoj plenarnoj sjednici, čime bi se odgodili pregovori između Parlamenta, Vijeća i Komisije.

Europski parlament / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2019. dosegnule najnižu razinu u zadnjih 30 godina

Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.

Od ugljena do čistoće: europska zelena tranzicija

Europski parlament želi da se značajna sredstva dodijele Fondu za pravednu tranziciju kako bi se pomoglo regijama, industrijama i radnicima u prijelazu na energije budućnosti

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER