Previše građana širom Europe još uvijek izloženo opasnostima onečišćenja zraka

Koliko su države članice EU-a (ne)uspješne na putu ostvarivanja ciljeva koji se odnose na čist zrak do 2030.?

Većina država članica EU-a nije na putu smanjenja onečišćenja zraka i njegovih učinaka na zdravlje građana do 2030., priopćila je u četvrtak Europska komisija.

Ocjenom prvih programa država članica namijenjenih kontroli emisija u zrak utvrđeno je da su potrebna poboljšanja u provedbi novih europskih propisa o čistom zraku. Države članice trebaju intenzivirati nastojanja u svim sektorima kako bi osigurale čist zrak za svoje građane te spriječile bolesti dišnog sustava i prerane smrti uzrokovane onečišćenim zrakom.

„Ovo izvješće sadržava jasnu poruku. Previše građana širom Europe još uvijek je izloženo opasnosti iz zraka koji udišu. U nizu država članica potrebne su učinkovitije mjere za smanjenje onečišćenja i emisija u raznim sektorima, uključujući poljoprivredu, promet i energetiku. Za takve promjene nema boljeg trenutka od današnjeg: ulaganje u čistiji zrak znači ulaganje u zdravlje građana i klimu o kojoj ovisimo te je poticaj koji naša ekonomija treba. S tim na umu sastavljen je i Europski zeleni plan, a to je neophodno i kako bi se zaštitio okoliš." - izjavio je povjerenik EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

Prema prvom izvješću Europske komisije o ocjeni provedbe Direktive o smanjenju nacionalnih emisija (Direktiva NEC) koje je objavljeno danas, postoji mogućnost da većina država članica ne ispune svoje obveze smanjenja emisija za 2020. ili 2030. Iako su u nekim državama članicama primjetne dobre prakse koje bi trebale biti primjer ostalima, iz izvješća je vidljivo da su potrebne dodatne mjere kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. Komisija će nastaviti pratiti i s pomoću financijskih i nefinancijskih alata podupirati nacionalna nastojanja u tom pogledu. Posebno su potrebne mjere u poljoprivredi kako bi se smanjile emisije amonijaka, i to je najrašireniji i najteži problem za provedbu širom EU-a.

Stvarna provedba zakonodavstva za čisti zrak ključan je doprinos za ostvarivanje „cilja nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš” koji je Europska komisija iznijela u Europskom zelenom planu i povezanim inicijativama. Potrebno je više sinergija s klimatskom i energetskom politikom uz njihovo dodatno praćenje, što je i u skladu s pristupom iz Europskog zelenog plana.

Osim ovog izvješća o provedbi, Komisija je danas objavila analizu nacionalnih planova za kontrolu zagađenja zraka država članica i projekcija emisija te horizontalno izvješće za cijelu EU u kojem su ti podaci objedinjeni.

Podsjetimo, Direktiva o smanjenju nacionalnih emisija, koja je stupila na snagu 31. prosinca 2016., glavni je zakonodavni instrument kojim se ostvaruju ciljevi Programa za čisti zrak za 2030. Njezinom potpunom provedbom negativni učinci zagađenja zraka na zdravlje smanjili bi se za gotovo 50 % do 2030., uz znatne koristi za okoliš i klimu. U Direktivi su utvrđene obveze smanjenja emisija za razdoblje 2020. do 2029. i ambiciozniji ciljevi za razdoblje nakon 2030. za pet važnih onečišćujućih tvari: dušikovi oksidi (NOx), nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS), sumporov dioksid (SO2), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5).

Ispunjavanje obveza smanjenja emisija za 2020. provjerit će se 2022., kada budu dostupni podaci iz nacionalnih inventara emisija za 2020. Uz Izvješće o provedbi Direktive o nacionalnim obvezama smanjenja emisija, kasnije ove godine bit će objavljeno drugo Izvješće za čisti zrak, u kojem će se iznijeti nove projekcije modela o tome koliko su EU i države članice na putu ostvarivanja ciljeva koji se odnose na čist zrak 2030. i nakon toga.

Europska komisija / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zeleni oporavak i klimatska kriza nisu dovoljno zastupljeni u predizbornoj kampanji

Aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea su u utorak navečer pored Medvedgrada u Zagrebu organizirali projekciju poruka i vizuala na šumu kako bi ukazali na važnost zelenog oporavka, odnosno dovođenja zaštite klime i okoliša u središte planiranja oporavka od gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Stroge mjere borbe protiv koronavirusa smanjile onečišćenje zraka

Podaci Europske agencije za okoliš (European Environment Agency - EEA) potvrđuju velika smanjenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku - posebno koncentracije dušikovog dioksida (NO2) i to uglavnom zbog smanjenog prometa i drugih aktivnosti. To posebno vrijedi za velike europske gradove čije je stanovništvo u karantenama i pod raznim mjerama ograničenja kretanja. EEA podatake prikuplja svakog sata, na oko tri tisuće mjernih postaja širom europskih zemalja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER