Beč vs. Zagreb - Mobilnost u doba pandemije koronavirusa

Zagreb za razliku od Beča i brojnih drugih europskih metropola nije proveo mjere prilagodbe prometa uvjetima zdravstvene krize

Svaki rizik predstavlja i priliku, no čini se da su Zagreb i ostali hrvatski gradovi već propustili priliku svojim građanima/kama, prvenstveno pješacima i biciklistima, omogućiti sigurno kretanje te poštovanje mjera socijalnog distanciranja.

Za vrijeme strogog provođenja mjera suzbijanja širenja zaraze koronavirusom, svjedočili smo naglom smanjenju onečišćenja zraka uslijed pada automobilskog prometa, ali i  brzim promjenama i poticanju sigurnog načina kretanja urbanog stanovništva – bicikliranja i pješačenja. Aktualna zdravstvena kriza natjerala je gradonačelnike/ce europskih metropola na brzu prilagodbu i izgradnju novih biciklističkih staza te prenamjenu prometnih traka u privremene, tzv. pop-up biciklističke staze. O tome smo često pisali i ukazivali na primjere Beča, Pariza, Londona, Milana te drugih europskih i svjetskih gradova, no čini se da naši gradonačelnici/ce nisu ništa naučili, a još manje se poveli za primjerima svojih odgovornijih kolega/ica.

Mogu li se ove promjene u prometnom ponašanju zadržati, koliko su održive i hoće li se urbana mobilnost trajno promijeniti? Odgovore na ta pitanja još ćemo pričekati, no s ponovnim naglim porastom broja osoba inficiranim koronavirusom u Hrvatskoj i neposrednom okruženju, postavlja se pitanje jesmo li propustili priliku velikom dijelu građana, a posebno pješacima i biciklistima, omogućiti sigurno kretanje te poštovanje mjera socijalnog distanciranja?

  • Beč je 7. svibnja dobio svoju prvu pop-up biciklističku stazu, a danas ih već ima četiri. / Foto: Twitter / Fahhrad Wien @fahrradwien

Uređenje pop-up biciklističkih staza u Beču nadmašilo sva očekivanja

Nakon dugogodišnjeg ulaganja u biciklističku infrastrukturu, u Beču su unatoč određenim protivljenjima proteklih tjedana uređene još četiri pop-up biciklističke staze. Vozači, pa čak i policija, nisu bili pretjerano zadovoljni oduzimanjem prometnih kolnika i njihovim (privremenim) pretvaranjem u biciklističke staze. Glavne zamjerke odnosile su se na „nedovoljno korištenje postojećih biciklističkih staza“, kao i „ugrožavanje sigurnosti ostalih sudionika u prometu“.

No, nova studija Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien) pokazuje da se novi oblici urbane mobilnosti u austrijskoj metropoli sve više koriste te svakako potvrđuje neosnovanost ranije navedenih tvrdnji. Ured bečke „zelene“ dogradonačelnice Birgit Hebein je rezultate navedenog istraživanja dostavio dnevniku Kurier, koji izvještava kako se promatranje do sada vršilo na dvije novouređene pop-up biciklističke staze i to one duž ulica Praterstraße i Wagramer Straße. Također, promatranje će se nastaviti i na preostalim dvjema stazama koje su uređene duž ulica Lassallestraße i Hörlgasse.

„Evaluacija dosad provedenih anketa pokazuje da građani prihvaćaju i podržavaju novu biciklističku infrastrukturu, iako postoje razlike u učestalosti korištenja i to ponajviše zbog smjera staza te ponegdje nejasne horizontalne signalizacija“, ističe se u privremenom izvješću TU Wien.

>>> Pročitajte još >>> Otkrijte Beč pomoću nove aplikacije za brojanje koraka

Velik porast biciklista/ica u Beču

Tijekom tjedna duž ulice Wagramer Straße je u vremenu od 17:00-18:00 sati zabilježen prosječan broj od preko 400 biciklista/ica, dok ih je prošle subote bilo gotovo 300. Oko 53 posto biciklista/ica koristilo je ovu pop-up biciklističku stazu za odlazak na izlet izvan grada, dok ih je 77 posto ušlo u grad. Na drugoj stazi duž ulice Praterstraße u vremenu između 19:00 i 20:00 sati zabilježeno je čak 1.173 biciklista/ica, a stazu u prosjeku koristi 47 posto bečkih biciklista/ica.

U pravilu, Bečanke i Bečani postaju sve veći ljubitelji bicikliranja. Na 13 bečkih automatskih brojača prometa u ovoj je godini zabilježen snažan porast broja biciklista/ica  u odnosu na prosjek za razdoblje od 2017.-2019. godine. Tako je njihov broj već u siječnju ove godine bio veći za 38 posto, a u veljači 30 posto. Nakon neznatnog pada od dva posto u ožujku, brojke su se ponovno povećale u sljedećim mjesecima. U travnju je došlo do porasta biciklista od 17 posto, u svibnju je biciklista/ica bilo devet posto više.

>>> Pročitajte još >>> Bečanke i Bečani sve više pješače i voze bicikle

  • U bečkim „zonama susreta“ svi korisnici javne površine imaju jednaka prava, odnosno pješaci i biciklisti mogu koristiti prometnicu kao i automobili čija je brzina ograničena na 20-30 km/h. / Foto: © Karo Pernegger

A kakva je situacija u Zagrebu?

Sindikat biciklista je višekratno upozoravao kako promjena prometne politike u korist pješaka i biciklista može znatno ublažiti posljedice pandemije koronavirusa, a s obzirom na novu mjeru obveznog nošenja zaštitnih maski u javnom prijevozu ponovno podsjeća kako Zagreb i drugi hrvatski gradovi - za razliku od brojnih europskih i svjetskih, nisu proveli mjere prilagodbe prometa uvjetima zdravstvene krize ni omogućili poštovanje mjera socijalnog distanciranja.

To se prije svega odnosi na širenje pješačkih zona, privremenu prenamjenu dijelova kolnika u biciklističke trake i uvođenje ograničenja brzine na 30 km/h u ulicama sa stambenim zgradama. Naravno, ne smijemo zaboraviti kako je potreba prenamjene dijelova kolnika u pješačke i biciklističke površine bila najizraženija u području zagrebačkog Donjeg grada gdje je nakon razornog potresa povećana opasnost prilikom kretanja pločnicima zbog pada oštećenih dijelova zgrada. Od potresa je prošlo više od tri mjeseca, no zagrebačka gradska uprava ne samo da nije slijedila primjer ostalih europskih metropola, već su pješaci i biciklisti i dalje prepušteni sami sebi, kao uostalom i stanari razrušenih i oštećenih stanova i kuća.

U svom najnovijem priopćenju Sindikat biciklista upozorava kako je „krajnje vrijeme za promjene prometne politike u korist održivih i zdravstveno prihvatljivih oblika kretanja“, posebice s obzirom na pooštrenje epidemioloških mjera i odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite koja se odnosi na obvezu nošenja maski u vozilima javnog prijevoza.

Hoće li još jedan zahtjev Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i NSCZ RH uroditi plodom i konačno ih potaknuti na uvođenje mjera kojima bi se potaknuo siguran način kretanja - bicikliranje i pješačenje, ne znamo, no čini se da je i sigurnost građana/ki podređena skorim parlamentarnim izborima.

  • Broj biciklista/ica se značajno povećao i u Zagrebu, no nema nikakvih pomaka u ulaganje u biciklističku infrastrukturu. / © Ekovjesnik

Zagreb se već vratio na „staro normalno“

U Sindikatu biciklista ponovno ističu kako predložene mjere predstavljaju jednostavno, brzo, pogodno i dugoročnije rješenje suzbijanja zaraze, s obzirom na neizvjesnost pronalaska cjepiva i povratka „života na staro“. Također, pozivaju se na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije kojom se građani/ke pozivaju na korištenje bicikla za svoja svakodnevna putovanja, ali i za rekreaciju kako bi se očuvalo fizičko i mentalno zdravlje, koje je u vrijeme pandemije osobito ugroženo.

Zaključuje se kako u Hrvatskoj niti jedan grad nije primijenio mjere prilagodbe prometa po uzoru na europske gradove, a u Zagrebu već svjedočimo velikim prometnim gužvama te vraćanju na „staro normalno“. S druge strane, očito je kako se broj biciklista/ica značajno povećao i u Zagrebu, a slično kao i u ostatku Europe povećala se potražnja i prodaja bicikala. No, za razliku od Beča i ostalih europskih metropola, izostaje čak i neznatno financijsko ulaganje u uređenje privremenih biciklističkih staza. Također, o poticajima za popravak i nabavu ili postavljanje novih parkirnih mjesta za bicikle s ciljem rasterećenja javnog prijevoza, naši biciklisti mogu još uvijek samo sanjati.

„U nedostatku sigurnih prometnih uvjeta, smanjena je mogućnost kretanja onima koji ili nemaju ili ne biraju automobil kao svakodnevno prijevozno sredstvo“, zaključuje se u Sindikatu biciklista.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Kako je Covid-19 diljem Europe potaknuo ulaganja u biciklističku infrastrukturu

Pojedine europske zemlje godinama su davale prednost biciklizmu te u biciklističku infrastrukturu ulagale velika financijska sredstva. Nizozemska i Danska dva su najistaknutija primjera i prave biciklističke velesile u kojima nije čudno da se nizozemski premijer na posao vozi biciklom te da bicikle javno koriste i članovi danske kraljevske obitelji. No, pandemija Covid-19 ipak je prisilila i druge europske zemlje da slijede njihov primjer.

Sindikat biciklista traži prenamjenu prometnih površina za ublažavanje posljedica pandemije

Sindikat biciklista je još krajem travnja uputio dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a jučer i Nacionalnom stožeru civilne zaštite, u kojem poziva na poticanje uvođenja mjera zaštite od pandemije CoViD-19 na način da se prometne površine (privremeno) prenamijene kako bi se biciklistima i pješacima olakšalo kretanje i održavanje fizičke distance te rasteretio javni prijevoz.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER