Kada će Zagreb dobiti novi javni park u Jurkovićevoj ulici?

Ovaj park mogao bi postati jedan od najzanimljivijih i najosebujnijih zagrebačkih parkova

Prvog dana ljeta Zagrepčanke i Zagrepčani imali su priliku doznati mnoštvo zanimljivih informacija o parkovnoj tradiciji svog grada, ali i o mogućnostima uređenja novih parkova i zelenih površina koji nam trebaju pružiti hlad i spas od ljetnih vrućina te sve izraženijih klimatskih promjena.

U nedjelju je u sklopu programa Booksa u parku 2020.  analitičar prostora, publicist i aktivist Saša Šimpraga održao predavanje o zagrebačkim parkovima i vrtovima. Tijekom još jednog očekivano poučnog i zanimljivog predavanja, Šimpraga je dao kratki pregled povijesti zagrebačkih parkova, i to ne samo onih najstarijih, najvećih i najpoznatijih, već i onih širem krugu građana/ki manje poznatih, ali i nažalost zapuštenih ili neadekvatno obnovljenih, pa i onih „prodanih“ poput parka u Vinodolskoj ulici u zagrebačkoj Donjoj Dubravi.

Posjetitelji predavanja su doznali i mnoštvo informacija o mogućnostima uređenja novih gradskih parkova, poput zanemarene park šume Grmoščica koja bi mogla postati „zapadni Maksimir“, Resničkog gaja u istočnom dijelu grada ili, primjerice, prostora između Sveučilišne i nacionalne knjižnice i Filozofskog fakulteta gdje bi mogao nastati novi Studentski park. Također, Zagreb na prostoru Gredelja ima mogućnost uređenja novog parka koji bi svojom veličnom mogao odgovarati Zrinjevcu, a novu parkovnu površinu svakako zaslužuje i Kajzerica. Šimpraga se dotakao i potrebe uređenja te povezivanja zelenih površina novozagrebačke Plave potkove, čiji je naziv osmislio kao poveznicu s urbanističkom i parkovnom baštinom Zelene potkove u Donjem gradu, a sam projekt predstavio u svojoj knjizi „Zagreb, javni prostor“.

Nakon predavanja održana je i kratka šetnja do Jurkovićeve ulice gdje bi Zagreb uskoro trebao dobiti novi park koji bi, prema riječima Saše Šimprage, potencijalno mogao postati jedan od najzanimljivijih i najosebujnijih zagrebačkih parkova.

  • Lokacija budućeg parka u Jurkovićevoj ulici / © Google Earth

Incijativu za novi javni park u Jurkovićevoj ulici pokrenula je prije četiri godine građanska platforma 1POSTOZAGRAD kada je od Mjesnog odbora Petrova, Vijeća gradske četvrti Gornji grad – Medveščak i Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet zatražila uređenje navedenog zelenog prostora, koji je uostalom predviđen za uređenje javnog parka.

Riječ je o zelenoj površini koja je desetljećima zapuštena i nedostupna građanima/kama, a u GUP-u je upisana kao javni park i to kao „posebno vrijedna cjelina – parkovna arhitektura“, s obzirom na određene karakteristike prostora i načina na koji je već ranije kaskadno oblikovana.  

Prostor je bio korišten za različite namjene, a do 1970-ih godina ovdje su se nalazile barake za potrebe bivše vojne bolnice te su se jedno vrijeme kaskadne terase koristile kao sunčališta za bolesnike. U sklopu prostora nalazi se i dječji vrtić s vlastitim igralištem, no cjelina budućeg parka trenutno je u potpunosti zapuštena. S obzirom na središnju lokaciju, postojeće kaskadne karakteristike i izuzetno lijep zeleni svod Stuba Mije Slavenske (netočno nazvane Stube Mie Slavenske), ova zelena oaza zaslužuje uređenje novog javnog parka.

  • Stube Mije Slavenske / Foto: © Ekovjesnik

Prema prijedlogu platforme 1POSTOZAGRAD, novi park trebao bi imati dva ulaza - južni iz Jurkovićeve ulice i zapadni sa Stuba Mije Slavenske, a prema standardima uređenja suvremenih parkova i sve češćoj praksi europskih metropola, ovdje bi se trebala postaviti i javna česma s besplatnom pitkom vodom, klupe s naslonom te diskretna javna rasvjeta kojom će se izbjeći svjetlosno onečišćenje. Također, uz potrebu očuvanja postojećeg drveća preporučuje se izbjegavanje opločenja budućih staza betonskim pločama.

Više o samoj inicijativi za uređenje javnog parka u Jurkovićevoj ulici, koju je podržalo nekoliko stotina stručnjak(inj)a, stanara ove i okolnih ulica, drugih građana/ki te strukovnih i drugih organizacija, možete pročitati ovdje.

 

Saša Šimpraga je analitičar prostora, publicist i aktivist. Autor je knjige „Zagreb, javni prostor“ i urednik nekoliko knjiga u području arhitekture i umjetnosti. Osnivač je i voditelj građanske platforme 1POSTOZAGRAD koja se volonterski bavi poboljšanjima Zagreba.

 

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. Platforma je osnovana 2012. godine u Zagrebu na inicijativu Saše Šimprage. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

 

  • Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Šetnja iza ugla: Šest kratkih priča o gradu

Ove nedjelje u parkiću ispred Bookse Saša Šimpraga će vas povesti u još jednu zanimljivu šetnju zagrebačkom poviješću i arhitekturom te ispripovijedati šest kratkih priča o gradu.

Predstavljen projekt „Žedni grad“

Projekt „Žedni grad“ („Die Stadt hat Durst“) Goethe-Institut Kroatien provodi u suradnji s autorom programa Sašom Šimpragom i platformom 1POSTOZAGRAD. Fokus projekta su urbane (mikro) teme koje čine dio šire priče okolišnih i održivih politika.

Žedni grad: žedni šetnje - pitka i druga voda u centru grada

U okviru višegodišnjeg programskog naglaska na pitanja ekologije i održivosti, Goethe-Institut Kroatien počinje projekt „Žedni grad“, kojim se nastavlja na regionalnu inicijativu njemačkog kulturnog instituta za istraživanje društvenog i umjetničkog dosega (novih) oblika demokratskog i kolaborativnog upravljanja zajedničkim dobrima (commons).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER