Prema tvrdnjama UN-a ušli smo u krizu planetarnih razmjera

Konkretnim mjerama i aktivnostima protiv onečišćenja plastičnim otpadom

Posljednjih godina sve su očitiji ogromni razmjeri onečišćenja mora i oceana prouzročeni prekomjernom svjetskom proizvodnjom i potrošnjom plastike. Situacija je uistinu alarmantna, no u UN-u vjeruju kako još uvijek ima nade za smanjenje onečišćenja plastičnim otpadom ukoliko se svjetske vlade, tvrtke i svaki pojedinac na ovom planetu obvežu i snažnije posvete rješavanju ovog problema.

Na UN-ovoj konferenciji posvećenoj zaštiti okoliša, održanoj u Nairobiju (Kenija) početkom prosinca, švedska veleposlanica pri UN-u Lisa Emelia Svensson, zadužena za oceane, izjavila je za BBC kako je riječ o krizi planetarnih razmjera i nije bila usamljena u svojoj procjeni alarmatnosti situacije. Mnogi drugi prisutni delegati na konferenciji također su se izjasnili za potrebu konkretnijeg djelovanja protiv onečišćenja plastičnim otpadom. Pa ipak, Svensson vjeruje kako još uvijek ima nade za obuzdavanje onečišćenja plastičnim otpadom ukoliko se svjetske vlade, tvrtke i svaki pojedinac na ovom planetu obvežu i snažnije posvete rješavanju ovog problema.

Prilikom obraćanja delegatima, Svensson je prepričala događaj kojem je nedavno svjedočila tijekom posjeta bolnici za kornjače u Keniji. Riječ je o bolnici specijaliziranoj za liječenje morskih životinja ugroženih konzumacijom mikroplastike. Par tjedana prije njezinog posjeta, jedan kenijski ribar pronašao je plutajuću mladu kornjaču koju je nazvao Kai i srećom je na vrijeme dovezao u bolnicu. Prvotna pretpostavka trovanja plastičnim otpadom ubrzo se pokazala točnom, budući da prekomjerna konzumacija mikroplastike utječe na nemogućost normalnog kretanja kornjača, prisiljavajući ih da plutaju morskom površinom. Nakon dvotjednog liječenja, Kai je vraćena u more, a sam prizor povratka bio je za Svensson vrlo emocionalan.

Morske kornjače ne razlikuju mikroplastiku od meduza

Nije tajna da kornjače konzumiraju mikroplastiku. Kao što je objasnio Caspar van de Greer, upravitelj spomenute kenijske bolnice, kornjačama je vrlo teško razlikovati plastiku od meduza, a moguće je da kornjače to nikada neće biti sposobne naučiti. Nažalost, polovica kornjača koje završe u njegovoj bolnici radi konzumacije plastike naposlijetku i umre.

Motivirana alarmantnošću ove situacije, Svensson je izrazila podršku novoj UN-ovoj rezoluciji koju je inicirala Norveška, a kojom bi se sve države svijeta trebalo natjerati da u cijelosti eliminiraju plastiku iz svjetskih mora. Ukoliko se ova rezolucija podrži, bio bi to velik diplomatski uspjeh UN-a. S druge strane, valja napomenuti kako su neki ekolozi izrazili zabrinutost zbog ove pretjerano ambiciozne rezolucije, budući da se koplja lome i oko predanosti svjetskih država na ispunjavanju treutnog cilja značajnog smanjenja onečišćenja mora do 2025. godine.

Borba protiv plastičnog otpada je nužnost

Više svjetskih država najavilo je provođenje novih mjera i zakona kojima će sprječavati unos plastičnog otpada u mora i oceane. Kanada će tako sredinom 2018. godine zabraniti upotrebu mikroplastike u kozmetičkim proizvodima, a Čile, Oman, Šri Lanka i Južnoafrička Republika najavljuju mjere koje uključuju zabranu korištenja plastičnih vrećica, proglašavanje novih zaštićenih morskih zona i sl.

Indonezija, nakon Kine drugi najveći svjetski onečišćivač mora plastičnim otpadom, obvezala se reducirati plastični otpad za čak 75 posto do 2025., no kritičari ne vjeruju u pozitivan ishod tog plana. Oči svijeta ipak su uprte u Kinu čija se odluka po ovom pitanju nestrpljivo očekuje, a poznato je kako najviše doprinosi onečišćenju mora i to s preko 9 milijuna metričkih tona plastičnog otpada, prema podacima iz 2010. godine.

Pitanje zaštite svjetskih mora je jedan on najvećih okolišnih problema našeg doba. Nadamo se kako će sve nacije svijeta ozbiljno shvatiti upozorenja stručnjaka s ciljem rješavanja problema onečišćenja plastičnim otpadom, jer bi se bez poduzimanja brzih i konkretnih mjera uistinu mogao ostvariti crni scenarij prema kojem će do 2050. godine u morima i oceanima biti više plastičnog otpada nego ribe.

Antonio Sičić / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Hoćemo li uskoro usisavati plastični otpad iz oceana?

Možda zvuči krajnje neobično i gotovo nemoguće, ali američka neprofitna organizacija Clear Blue Sea sagradila je poluautonomni robot katamaran s kojim iz oceana namjerava usisati što više otpada. Priču o tome objavio je Washington Post.

Kraljevsko vjenčanje je imalo i svoje plemenite ciljeve

Princ Harry i Meghan Markle su uoči svog vjenčanja zamolili sve uzvanike da umjesto kupnje svadbenih poklona uplate donacije jednoj od sedam humanitarnih organizacija čiji rad podupiru. Na popisu se našla i organizacija Surfers Against Sewage koja se bori protiv onečišćenja mora plastičnim otpadom.

Oceani se guše u plastičnom otpadu

Niti jedna svjetska zemlja ili kontinent, pa tako ni Europska unija, koja se obvezala smanjiti onečišćenje mora plastičnim otpadom za 30 posto do 2020. godine, sama ne može riješiti ovaj ogroman problem čije se katastrofalne posljedice javljaju mnogo brže od ranijih očekivanja.

Plavi planet II potaknuo je BBC na zabranu plastičnih čaša i pribora za jelo

Izvrsna dokumentarna serija Plavi planet II (Blue Planet II) Sir Davida Attenborougha mnoge je natjerala na ozbiljno razmišljanje o onečišćenju oceana plastikom, pa se i vodstvo britanske nacionalne televizije BBC odlučilo na zabranu korištenja plastičnih čaša i pribora za jelo do 2020. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER