Oceani se guše u plastičnom otpadu

Globalna akcija za rješavanje problema onečišćenja mora i oceana

Zaštita oceana ključna je za borbu protiv klimatskih promjena - to je jedna od glavnih poruka 23. svjetske konferencije o klimatskim promjenama koja se održava u Bonnu od 6.-18. studenog.

Prvi put konferencijom predsjedava Fidži - otočna država u južnom Tihom oceanu, koja je i sama pogođena uništenjima uzrokovanih klimatskim promjenama, uključujući razorne uragane i porast razine oceana zbog čega su evakuirana brojna naselja, a stanovništvo preseljeno na druge lokacije.

Za zaštitu oceana nužne su hitne mjere za smanjenje onečišćenja plastičnim otpadom. Prema Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF), svaki dan u oceanima završi između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike, a morima i oceanima pluta gotovo 269.000 tona plastičnog otpada. Postoje alarmantna upozorenja da će do 2050. godine u morima i oceanima biti više plastičnog otpada nego ribe, ukoliko se ne poduzmu mjere da se to spriječi. Glavni krivci za takvu situaciju su brzorastuća svjetska proizvodnja plastike i loše gospodarenje otpadom.

Do 2020. Europska unija se obvezala smanjiti onečišćenje mora plastičnim otpadom za 30%

„Oceani su najvažniji regulatori klime koji apsorbiraju 90 posto topline i 30 posto ugljičnog dioksida našeg planeta, a istovremeno nam daju oko 50 posto potrebnog kisika“, rekao je za Euronews Karmenu Vella, povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo. „Nažalost, oceanima zauzvrat dajemo malo toga dobrog. Onečišćujemo ih ogromnim količinama plastičnog otpada, utječemo na povećanje kiselosti oceana i efekt eutrofikacije, a riblji fond uništavamo prekomjernim ribolovom. Zbog ljudskog djelovanja oceani postaju sve topliji, razine mora su sve više, a sve češće svjedočimo razornom djelovanju klimatskih promjena u obliku uragana, poplava i suša."

Zbog svega toga Vella smatra kako su nam potrebna globalna rješenja i što je najvažnije, trebamo globalnu akciju. Niti jedna svjetska zemlja ili kontinent, pa tako ni Europska unija, koja se obvezala smanjiti onečišćenje mora plastičnim otpadom za 30 posto do 2020. godine, sama ne može riješiti ovaj ogroman problem čije se katastrofalne posljedice javljaju mnogo brže od ranijih očekivanja.

Globalna akcija i zajedničko djelovanje

Čak i uz djelotvornu preventivnu akciju, koja se ovih dana razmatra u Bonnu, jasno je kako se neće odmah moći utjecati na poboljšanje stanja mora i oceana. Ukoliko se emisija CO2 uspije zaustaviti ili značajnije smanjiti, oceani će još desetljećima morati apsorbirati ugljični dioksid, a problem onečišćenja plastičnim otpadom možda nikada neće biti riješen u cijelosti.

Kada je u pitanju zaštita oceana, Vella smatra kako bi najhitnija mjera trebala biti smanjenje ugljičnog dioksida, a potom obnova ekosustava. No, ono što je najvažnije, sve zemlje svijeta trebaju djelovati zajedno.

VEZANE VIJESTI

Zagovornici fosilnih goriva lobiraju u Bonnu

Konferencija o klimatskim promjenama UN-a održava se u Bonnu u od 6.-18. studenog 2017. Predstavnici vlada, gradova, nevladinih organizacija i civilnog društva te poslovni ljudi i investitori iz cijelog svijeta okupili su se u Bonnu kako bi uskladili i ubrzali aktivnosti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u organizaciji Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime.

Kreme za sunčanje onečišćuju oceane

Kreme za sunčanje kojima našu kožu štitimo od melanoma sadrže sastojke koji se ulaskom u okoliš ne razgrađuju. Trenutno se provode istraživanja kojima se traže prirodne alternative kremama za sunčanje, a moguće rješenje je oponašanje načina na koji se morski biljni i životinjski svijet štiti od štetnog UV zračenja.

Tropske šume počele emitirati više ugljika nego kisika

Zabrinjavajući izvještaj otkriva pravi utjecaj štete na šumskim područjima. Uništavanje velikog dijela svjetskih šuma, uzrokovalo je to da tropske šume emitiraju više ugljika nego što ga uzimaju, otkrili su znanstvenici. Poznato je kako su šume najveća spremišta ugljika iz atmosfere i proizvođači kisika. Nažalost, taj trend se preokrenuo: danas tropske šume emitiraju dva puta više ugljika nego što ga pohranjuju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER