Greenpeace Hrvatska: Čak i u vrijeme krize - punom snagom za okoliš!

Naša predanost je sada presudna. Krize mogu puno toga promijeniti - pa tako i nabolje!

„Naš svakodnevni život okrenut je naglavačke. Događaji u posljednjih nekoliko tjedana uvelike su paralizirali javni život. Svako područje je pogođeno: obitelj, posao, prijatelji, hobiji… Mi u Greenpeaceu također osjećamo posljedice ograničenja uzrokovanih zdravstvenom krizom. No ono glavno ostalo je isto: naša posvećenost okolišu nastavlja se bez prekida!“, ističe Greenpeace Hrvatska.

Što kriza izazvana koronavirusom znači za zaštitu okoliša i klime te kako će Greenpeace nastaviti štititi klimu, oceane, šume i zdravu budućnost pročitajte u priopćenju koje objavljujemo u cijelosti:

Zdrav planet je osnova za zdravlje i dobrobit svih ljudi, životinja i biljaka. Klima i zaštita okoliša su stoga važniji nego ikad: samo ako danas zaštitimo naš planet, prirodu, jedinstvenu floru i faunu, ljepša budućnost dočekat će nas, našu djecu i unuke

Pandemija koronavirusa okrenula je naš svakodnevni život naglavačke. Događaji u posljednjih nekoliko tjedana uvelike su paralizirali javni život. Svako područje je pogođeno: obitelj, posao, prijatelji, hobiji – svugdje su velika ograničenja. Kako bismo zaštitili posebno ranjive ljude i smanjili pritisak na zdravstveni sustav, ovih dana živimo po jednostavnom pravilu: #OstaniDoma.

Mi u Greenpeaceu također osjećamo posljedice ograničenja uzrokovanih zdravstvenom krizom i naš se svakodnevni život promijenio. No ono glavno ostalo je isto: naša posvećenost okolišu nastavlja se bez prekida.

Zdrav planet je osnova za zdravlje i dobrobit svih ljudi, životinja i biljaka. Klima i zaštita okoliša su stoga važniji nego ikad: samo ako danas zaštitimo naš planet, prirodu, jedinstvenu floru i faunu, ljepša budućnost dočekat će nas, našu djecu i unuke.

Što kriza izazvana koronavirusom znači za zaštitu okoliša i klime te kako će Greenpeace nastaviti štititi klimu, oceane, šume i zdravu budućnost?

Korona i potrošačko društvo

Kriza uzrokovana koronavirusom ima ogroman utjecaj na dominantne obrasce potrošačkog društva. Osim dućana s prehrambenim proizvodima i ljekarni, većina trgovina je zatvorena. Potrošačka kultura prisiljena je usporiti tempo. Postavlja se pitanje: želimo li i dalje podržavati međunarodne korporacije ili pak biramo kupnju od malih i lokalnih proizvođača?

Primjerice, trenutno se značajan dio kupovine prebacuje online. Ova bi promjena mogla preći u naviku i na taj način i u budućnosti ojačati internetsku prodaju i poštansku dostavu. Velike kompanije poput Amazona posebno imaju koristi od toga, a to nije dobra vijest za okoliš niti lokalna poduzeća. Kompanije koje se oslanjaju na poštansku dostavu troše goleme resurse na ambalažu svojih proizvoda te pri povratu artikala. Greenpeace u Njemačkoj otkrio je da neke međunarodne kompanije automatski uništavaju vraćenu robu, umjesto da je ponovo prodaju – isključivo iz financijskih razloga. Stoga je važno da politika, ali i svi mi, svojom potrošnjom podržimo lokalne ekološke poduzetnike.

Kriza usmjerava našu pozornost – na vrlo bolan način – na ono najvažnije: zdravlje, dostupnost hrane, podršku zajednice. Sada jasnije vidimo koliko je bitna kohezija društva i odnosi s prijateljima, kolegama i obitelji, dok nametnuta masovna potrošnja pada u drugi plan! 

Trenutna situacija jasno pokazuje da pretjerano obilje u nekim dijelovima našeg društva prijeti našem planetu i povećava ekstremnu nejednakost. Moramo se odučiti od kulture bacanja i raditi na tome da se naša potrošnja u budućnosti temelji na solidarnosti, očuvanju resursa i zaštiti klime.

Korona i sigurnost hrane

Mnogi ekonomski i politički trendovi trenutno nas vode u krivom smjeru. Umjesto da se usmjerimo na lokalno, ekološko gospodarstvo, ovisni smo o masovnoj proizvodnji za svjetsko tržište: pogledajte katastrofalne trgovinske sporazume poput EU-MERCOSUR, europski poljoprivredni sustav potpore koji prvenstveno nagrađuje najveće i najintenzivnije farme ili stočarsku industriju koja i dalje raste te troši veliku količinu uvezene GMO-soje. I kao da sve to nije dovoljno loše, deseci tisuća tona jestivog i zdravog voća i povrća svake se godine ostavljaju u poljima samo zato što ne udovoljavaju vizualnim zahtjevima tržišta.

Greenpeace se i dalje bori protiv nepoželjnih trendova u proizvodnji hrane. Zalažemo se za organski uzgoj te nabavu hrane od lokalnih proizvođača i uzgajivača.

Korona i zaštita oceana, šuma i životinja

Biološka raznolikost našeg planeta temelj je našeg života. Posebno važan dio su netaknuti ekosustavi, tj. interakcija između nekog staništa i životinjskih i biljnih vrsta koje u njemu žive. Svaka vrsta u staništu ima važnu ulogu. Mi ljudi ponekad zaboravljamo kakav utjecaj imamo na bioraznolikost te da ekonomsko iskorištavanje prirode može imati pogubne posljedice. Ipak, s dolaskom krize uzrokovane koronavirusom, postajemo toga svjesniji nego ikad prije.

Koronavirusi su zoonotski virusi, što znači da se prenose sa životinje na čovjeka. Takve bolesti su u porastu. Desetljeća u kojima su se provodile prenamjene zemljišta, krčenje šuma, legalna i ilegalna trgovina divljim životinjama, dovela su do alarmantnog gubitka staništa i vrsta. Takvo uništavanje staništa olakšava širenje patogena. Čim ljudi prodru u prethodno netaknuta područja, smanjuje se barijera između divljih životinja i ljudi. Upravo te prirodne barijere su nam prijeko potrebne kako bi se životinjske vrste mogle oporaviti, a trenutno izumiranje prijeti čak oko milijun životinjskih i biljnih vrsta. Te prirodne barijere također su potrebne kako bi se smanjio rizik od daljnjeg širenja virusa s divljih životinja na ljude.

Unatoč tome, uništavanje netaknutih staništa i šuma nastavlja se. Netaknuta područja prašume u Amazoniji uništavaju se kako bi se ustupilo mjesto stočnim farmama i uzgoju soje koja se koristi kao stočna hrana diljem Europe. U jugoistočnoj Aziji uništavaju se šume radi  širenja plantaža palminog ulja. 

Zaštita prirodnih staništa i biološke raznolikosti ostat će naša ključna borba i u budućnosti. Na kraju krajeva, radi se o temelju našeg života. 

Korona i zaštita klime

Koronavirus zaustavlja svakodnevno poslovanje u mnogim zemljama svijeta. Tvornice ne rade, potrošnja energije masovno opada i, sukladno tome, izgara manje fosilnih goriva. Približno 70% električne energije u svijetu i dalje se proizvodi iz ugljena, nafte i plina. Stoga ovaj nagli zastoj dovodi do privremenog smanjenja štetnih emisija.

U Kini je emisija stakleničkih plinova trenutno smanjena otprilike za četvrtinu. Kvaliteta zraka u Kini privremeno se poboljšala nakon što su zatvorene brojne tvornice. Smanjenje dušičnog dioksida iznad naše susjedne zemlje Italije vidljivo je čak i na satelitskim snimkama Europske svemirske agencije. Stoga se na prvi pogled čini kao da koronavirus daje pozitivan doprinos zaštiti klime.

U stvarnosti se, međutim, može pretpostaviti da će se nakon završetka pandemije proizvodnja ponovo pokrenuti i nastaviti emitirati sve više stakleničkih plinova. Stoga su nam potrebne stvarne održive promjene i jasno opredjeljenje za zaštitu klime – a ne kratkotrajni pad zbog privremenih okolnosti povezanih s ozbiljnom globalnom prijetnjom zdravlju.

Da bismo zaštitili našu klimu, moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, i to ne kroz prisilni zastoj, već putem održivih promjena i promišljenih ulaganja u zaštitu klime.

Kriza izazvana koronavirusom prekretnica je u korištenju javnih sredstava. Iz toga se jasno vidi da je zdravlje građana apsolutni prioritet. Da bismo to zadržali u budućnosti, moramo  značajno više ulagati u zaštitu klime i na taj način stvarati otpornost na predstojeće krize. Paketi ekonomskih poticaja gospodarstvu također moraju ojačati grane koje jamče zdravu budućnost te moraju osigurati održiva radna mjesta – na primjer, u području obnovljivih izvora energije ili održivog prometa. To je jedini put koji jamči da nećemo uskoro zagaziti u još snažniju klimatsku krizu.

Što kriza uzrokovana koronavirusom znači za Greenpeace?

Naša posvećenost zaštiti okoliša nastavlja se bez prekida. Greenpeace se već tjednima prilagođava ograničenjima izazvanim koronavirusom. Sredinom ožujka u potpunosti smo se prebacili na rad od kuće. Navikli smo na ovaj tip rada budući da naši međunarodni timovi već dugo koriste video konferencije kako bi izbjegli nepotrebna putovanja. To dugujemo desetljećima iskustva – i ljudima poput vas koji nas podržavaju.

Naša predanost je sada presudna. Krize mogu puno toga promijeniti – pa tako i nabolje.

Zato svijetu sada treba naš glas za zaštitu okoliša. I dalje ćemo budno pratiti razvoj događaja kako onečišćivači okoliša ne bi iskoristili situaciju i neopaženo profitirali na uništavanju vrijednih prirodnih resursa. U isto vrijeme učinit ćemo sve što možemo da promijenimo svijet nabolje. 

Kako bismo se nastavili boriti za zaštitu okoliša, potrebna nam je vaša podrška – posebno u ovim zahtjevnim vremenima.

Podržite nas na društvenima mrežama Greenpeacea u Hrvatskoj: Facebook, Instagram ili Twitter te pratite, komentirajte i dijelite naše objave.

Potpišite naše peticije i time osnažite naše zahtjeve za očuvanje klime, zaštitu svjetskih mora i smanjenje onečišćenja plastikom.

Greenpeace je neovisna globalna organizacija koja za svoje djelovanje ne prihvaća donacije vlada, Europske unije, kompanija ni političkih stranaka. Zato nam je potrebna vaša financijska podrška.

Hvala na svakom obliku podrške i sudjelovanja!“

VEZANE VIJESTI

Otkrijte Beč pomoću nove aplikacije za brojanje koraka

Austrijska metropola kao „najzelenija prijestolnica svijeta“ nastavlja nagrađivati „zelenu” mobilnost svojih građanki i građana. Nakon pokretanja aplikacije „Kultur-Token“ kojom se smanjenje emisije CO2 nagrađuje besplatnim ulaznicama za kulturna događanja i izložbe, Bečanke i Bečani korištenjem nove aplikacije „Wien zu Fuß“ (Beč pješice) od 4. svibnja mogu brojati svoje korake i zamijeniti ih za kavu i vođenje gradom u pratnji stručnog vodiča.

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER