Sve toplije vode i otapanje leda ugrožavaju ključnu vrstu Barentsova mora

Nestajanje arktičkog leda usporava brzinu razmnožavanja polarnog bakalara

Polarni bakalar (Boreogadus saida) je izvor hrane za mnoge arktičke vrste, a otapanje arktičkog leda ispod kojeg se mrijesti sada ugrožava njegovu budućnost.

Ova relativno mala riba (dvogodišnja ima dužinu od 6-17 cm, četverogodišnja dosegne 20 cm, dok odrasla može doseći dužinu od 25-40 cm) ključni je indikator globalnog zatopljenja: polarni bakalar (Boreogadus saida), maleni je srodnik poznatijeg bakalara (lat. Gadus morhua) na sjeveroistoku Arktika.

Nedavno istraživanje Instituta za istraživanje mora (Institute of Marine Research - IMR) u Norveškoj potvrđuje da nestajanje zimskog ledenjačkog pokrova u području Barentsovog mora kao dijela Arktičkog oceana, zajedno sa sve višim temperaturama mora, uzrokuje znatno sporije razmnožavanja polarnog bakalara.

To za posljedicu nema samo smanjenje populacije polarnog bakalara, već i slabije mogućnosti preživljavanja drugih arktičkih vrsta. Polarni bakalar ključni je dio arktičkog hranidbenog lanca. Živi u špiljama i pukotinama morskog leda i između ledenih tokova, gdje nalazi zaštitu od grabežljivaca, kao i bogatu zalihu zooplanktona kojima se hrani i brzo raste. Ubrzo postaje hrana za druge veće ribe i morske ptice, kitove i tuljane.

„Nažalost, klimatska predviđanja upućuju na to da će Barentsovo more postati toplije i izgubiti led već 2030. godine“, tvrdi Mats Huserbråten, jedan od autora istraživanja. „Izgledi za ovu temeljnu kariku arktičkog hranidbenog lanca su zbog toga jako loši.“

Kraj razmnožavanja?

Istraživači navode kako bi reproduktivni ciklus polarnog bakalara mogao završiti ako se nastave trendovi smanjenja količine leda i zagrijavanja voda Arktičkog oceana. Ova je riba endemska vrsta za polarna područja te se razvila upravo zbog svoje ovisnosti o ledu. Polarni bakalar polaže ikru ispod leda te tamo raste, čak i na temperaturama smrzavanja vode. Larve se zatim hrane zooplanktonima kojih najviše ima sredinom godine kada se odvija godišnje otapanje leda.

Zimski snježni pokrov na Arktiku znatno se smanjio od 1970-ih godina, a ima ga manje i u Barentsovom moru, a zalihe polarnog bakalara se u tom području godišnje prate zajedničkim norveško-ruskim nadzorom od 1986. godine. Ovim istraživanjem otkriveno je da njihov broj ubrzano smanjuje, ali i da se njihovo razmnožavanje pomjera u pravcu sjevera.

Kako se svjetski oceani zagrijavaju uslijed klimatskih promjena, uočeno je da brojne ribe sele od ekvatora u potrazi za hladnijim vodama. Iako su takve migracije riba rezultirale većim ulovom u pojedinim područjima, zalihe riba u brojnim južnijim područjima naglo se smanjuju.

Smanjenje zimskog ledenog pokrova na Arktiku, kao posljedica klimatskih promjena, utječe na širok spektar vrsta, od polarnih medvjeda do najmanjih morskih živih bića. Još jedna od posljedica klimatskih promjena je veća pristupačnost polarnom području, kako za krstarenja i brodarske tvrtke, tako i za industriju fosilnih goriva.

U norveškom istraživanju navedeno je kako sve veća aktivnost ljudi na Arktiku polarnom bakalaru i drugim osjetljivim vrstama predstavlja velik pritisak.

„Svi ovi čimbenici upućuju na potrebu boljeg razumijevanja mogućih utjecaja na arktičke ekosustave kako bismo stvorili osnovu održivog upravljanja na sjeveru“, navode istraživači. „Na raspolaganju imamo odlične alate i podatke dugotrajnog nadzora, a to su modeli koji nam mogu pomoći pri razumijevanju ovih trendova.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

HrZZ raspisala natječaj za istraživanja na temu koronavirusa

Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) raspisala je natječaj vrijedan 14 milijuna kuna kojim se financiraju istraživanja o zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te istraživanja koja istražuju društvene aspekte pandemije i njezin učinak na obrazovni sustav.

Zbog globalnog zatopljenja 200 svalbardskih sobova uginulo od gladi

Na norveškom otočju Svalbard u Arktičkom oceanu pronađeno je oko dvije stotine uginulih svalbardskih sobova (Rangifer tarandus platyrhynchus). Norveški polarni institut je u ponedjeljak objavio da je razlog pomora ovih nesretnih životinja glad, prenosi francuska novinska agencija AFP.

Put oko Arktika u 76 dana

Svjetski mediji prenose vijest o podvigu male četveronožne junakinje koja je oduševila znanstvenike. Ova arktička lisica je u 76 dana prešla 3.500 km dug put od norveškog arhipelaga Svalbard u Arktičkom oceanu do krajnjeg sjevera Kanade.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER