Deset godina za spas oceana

Nevladine organizacije za zaštitu okoliša pokrenule su novi plan spašavanja kako bi mora Europe postala zdrava do 2030. godine

102 organizacije za zaštitu okoliša, predvođene organizacijama Seas At Risk, BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Surfrider Foundation Europe i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), ovog su utorka pokrenule „Plavi manifest“ – novi plan spašavanja mora. Plan predviđa konkretne radnje koje se moraju izvršiti u zadanim datumima kako bi se preokrenuo smjer stalnog degradiranja i zagađenja mora i obala.

Za uspjeh su potrebne promjene i na kopnu i na moru, a nevladine organizacije traže:

  • Da najmanje 30 % oceana do 2030. bude visoko ili u potpunosti zaštićeno,
  • Prijelaz na ribolov sa slabim negativnim utjecajem,
  • Osiguravanje oceana bez onečišćenja i
  • Planiranje ljudskih aktivnosti koje podupiru obnovu morskih ekosustava.

Situacija u morskim ekosustavima diljem svijeta je teška, što pokazuju i nedavna izvješća UN-ovog međuvladinog odbora za klimatske promjene i UN-ove međuvladine platforme znanstvene politike o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava, naglašava se u priopćenju.

Potrebne su hitne akcije i Europa može igrati vodeću ulogu u suočavanju s ovim izazovom. Uvažavajući preporuke predstavljene 2020. godine, Plavi manifest će usmjeriti Europu na pravi put da zaštiti i obnovi mora i oceane, koji su u sve većoj opasnosti i o kojem ovisi život na Zemlji.

Europskim Zelenim planom Europska komisija obvezala se provoditi stvarne strategije za klimu i biološku raznolikost, koje će preusmjeriti ulaganja i zakonodavstvo u budućnost koja je klimatski otporna i ekološki raznolika. Nevladine organizacije sada pozivaju Europsku komisiju da osigura da oceani i mora budu sastavni dio tih strategija, slijedeći smjernice predložene u Plavom manifestu.

“U morima je sve više smeća, a sve manje ribe. Nemamo više vremena za odgodu rokova, sve zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska moraju odlučnije krenuti u provedbu potpisanih sporazuma i direktiva za očuvanje morskog ekosustava”, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita.

„Oceani pokrivaju 70 % Zemljine površine, ublažavaju klimatske promjene i osiguravaju kisik – okosnica su planeta. Kako bi obavljali svoje vitalne funkcije, oceani moraju biti zdravi i puni života. Pozivamo političke lidere Europske unije da oceane postave u srž političke agende te da zdravi oceani postanu stvarnost. Danas je pokrenut zajednički Plavi manifest, kao Plavi odgovor na europski Zeleni ugovor.“ – izjavila je Monica Verbeek, izvršna direktorica organizacije Seas At Risk.

„Moramo poduzeti hitne mjere kako bismo osigurali otpornost naših oceana na klimatske promjene, počevši s obnavljanjem morske biološke raznolikosti. Mreža zaštićenih područja mora, koja pokriva najmanje 30 % morskih površina, s dugoročnim proračunima i planovima upravljanja, zajedno s planiranim i održivim upravljanjem za preostalih 70 %, podržavat će bogat morski ekosustav. EU mora osigurati učinkovitu političku provedbu kako bi ostvarila ovu viziju.“ – rekla je Samantha Burgess, voditeljica Ureda za morsku politiku pri europskom uredu WWF-a.

Vodeće nevladine organizacije za zaštitu okoliša pozivaju građane, ustanove i dionike da sudjeluju u besplatnim aktivnostima organiziranim tijekom „Tjedna oceana“ u Bruxellesu od 3. do 9. veljače 2020., kako bi razmijenili iskustva i rješenja za izazove s kojima se suočavaju naše morske i obalne zajednice.

Cjeloviti tekst „Plavog manifesta“ dostupan je na sljedećoj poveznici.

  • Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Nevladine organizacije pozivaju EU: Zaustavite nove hidroelektrane!

Nakon Svjetskog dana migratornih riba, koji je obilježen 24. listopada, 150 nevladinih organizacija pozvalo je institucije Europske unije na zaustavljanje financiranja novih hidroelektrana u Europi javnim sredstvima, ističe se u priopćenju WWF Adria.

Zašto je Europi potrebna prilagodba klimatskim promjenama?

Tijekom sljedećih desetljeća mnoge europske regije suočit će se sa sve izraženijim i razornijim utjecajima klimatskih promjena. Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), suše, obilne kiše i poplave, šumski požari i porast razine mora zasigurno će utjecati na neke europske regije, a posebno na srednju Europu, Pirenejski poluotok, Skandinaviju, Bretanju i Veneciju.

Klimatska kriza prijeti naglim gubitkom biološke raznolikosti

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER