U Beču se staklo odvojeno prikuplja još od 1977. godine

Bečanke i Bečani su prošle godine prikupili 31.000 tonu stakla!

Austrijski glavni grad uzor je mnogim drugim europskim i svjetskim gradovima i možda najbolji primjer uspješnog upravljanja gradovima. Beč svakako prednjači i na području gospodarenja otpadom, a njegov nam se model zbrinjavanja otpada iz tristotinjak kilometara udaljenog Zagreba najblaže rečeno čini nedostižnim.

Propisnim odvajanjem otpada stanovnici Beča svoj grad održavaju čistim i urednim te tako značajno doprinose zaštiti okoliša, a jedan od načina njihovog aktivnog sudjelovanja u čuvanju okoliša je i odvajanje i recikliranje stakla. U Beču se staklo odlaže u posebne kontejnere još od 1977. godine te se bijelo odvaja od obojenog (smeđeg i zelenog) ambalažnog stakla.

Na području grada trenutno je na 4.465 lokacija raspoređeno čak 7.300 kontejnera za staklo. Većina kontejnera pritom je posebno dizajnirana kako se u njima staklena ambalaža pri padu ne bi razbila. Od 1977. do danas reciklirano je preko 800.000 tona tj. 2,8 milijuna kubičnih metara stakla, a Bečanke i Bečani su samo prošle godine u kontejnere odložili 31.000 tonu stakla koje je zatim reciklirano.

  • Prikupljanje bijele staklene ambalaže u Beču / Foto: Facebook / Ulli Sima

Recikliranje stakla jednostavan je proces kojim doprinosimo zaštiti klime i okoliša. Staklo je naime materijal koji se u potpunost može preraditi i to bezbroj puta bez da izgubi na kvaliteti. Pri recikliranju je bitno odvojiti bijelo od obojenog stakla jer već jedna takva boca može obojiti 500 kg bijelog stakla.

  • Grad Beč je za svoje građane pripremio i poseban letak o ispravnom odlaganju staklene ambalaže na hrvatskom jeziku / Izvor: Grad Beč

Valja napomenuti kako se recikliranjem samo jedne staklene boce uštedi energija potrebna za 10 minuta rada perilice za rublje, 20 minuta rada televizora i 25 minuta osobnog računala.

Eurocom-PR Zagreb / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Beč spaja žute i plave spremnike za otpad

U Beču se plastične boce i višeslojna ambalaža za piće od 9. rujna odlažu zajedno s metalnim limenkama i ostalom metalnom ambalažom u žutim spremnicima ili u žutim vrećicama. Otpad će se i dalje odvajati te zasebno obrađivati, a dosadašnji plavi spremnici za metalnu ambalažu odlaze u povijest i postupno će se zamijeniti novima do ožujka 2020. godine.

Imaju li naše bake i djedovi rješenje problema plastičnog onečišćenja?

Nerijetko čujemo kako se prije bolje i kvalitetnije živjelo, barem po pitanju plastičnog onečišćenja koje tada nije ni postojalo. Ljudi su s vremenom promijenili svoje navike te su usvajanjem suvremenog stila života i prekomjernom upotrebom plastičnih proizvoda počeli uništavati okoliš u kojem žive.

315.037.031,77 kuna za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Nabava spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada potpisan je u četvrtak 14. veljače 2019. godine između Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u svojstvu Posredničkog tijela razine 1, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u svojstvu Posredničkog tijela razine 2 i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svojstvu korisnika bespovratnih EU sredstava.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER