Zdravstveni sektor je velik izvor emisija ugljika

Smanjenje količine otpada i sprječavanje onečišćenja je ključno za zaštitu javnog zdravstva i poboljšanje sigurnosti pacijenata

Istraživačice tvrde kako klimatske promjene predstavljaju veliku opasnost za javno zdravstvo, a svjetski zdravstveni sektor uvelike doprinosi svjetskoj klimatskoj krizi.

Zdravstvena industrija odgovorna je za reagiranje na mnoge najopasnije učinke onečišćenja okoliša i klimatskih promjena, a s druge je strane značajan izvor stakleničkih plinova i drugih smrtonosnih emisija“, navodi Jodi Sherman, izvanredna profesorica anesteziologije na Sveučilištu Yale, koja je također izvanredna profesorica epidemiologije u Školi javnog zdravstva.

„Moramo djelovati kako bismo smanjili količinu otpada i spriječili onečišćenje – to je ključno za zaštitu javnog zdravstva i poboljšanje sigurnosti pacijenata i srž svega što radimo“, dodaje Sherman.

Plan za smanjenje emisija iz zdravstvenog sektora

Sherman i koautorice studije, Andrea MacNeill sa Sveučilišta British Columbia i Cassandra Thiel sa Sveučilišta New York, predlažu višestrani pristup uključivanja ekološke održivosti u procjene vrijednosti u zdravstvu koje uključuju kvalitetu, sigurnost i troškove. Njihov plan za poboljšanje održivosti ovog sektora obvezivao bi liječnike i bolničke administratore, regulatorna tijela, političare i industrije povezane sa zdravstvom sa svrhom smanjenja njegovog okolišnog utjecaja.

Zdravstveni sustav u Sjedinjenim Američkim Državama doprinosi 10 % emisija ugljika u državi i 9 % štetnih onečišćivala zraka koja nisu staklenički plinovi. Podsjetimo, onečišćenje zraka je 2015. godine bilo povezano s procijenjenih 9 milijuna preranih smrtnih slučajeva diljem svijeta ili čak 16 % ukupnog broja smrtnih slučajeva.

Sherman također upozorava kako se količina ispuštenih stakleničkih plinova iz zdravstvenog sustava u razdoblju od 2006.-2016. godine povećala za 30 % te da zdravstveni sektori u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Kanadi i Engleskoj skupa ispuštaju procijenjenih 748 milijuna metričkih tona stakleničkih plinova godišnje.

Autori studije se stoga zalažu za primjenu održivog višedisciplinarnog pristupa za rješavanje kompleksnih problema koji prijete Zemljinim ekosustavima i njegovu primjenu u zdravstvenom sektoru, kako bi se proučilo na koji način trenutno pružanje zdravstvene zaštite iscrpljuje prirodne izvore i proizvodi otrovne emisije koje potkopavaju javno zdravstvo.

Važno je usredotočiti se na javno zdravstvo

Sherman navodi da se propisi o sigurnosti pacijenata često donose bez sagledavanja činjenica kako oni utječu na zdravstvene sustave i javno zdravstvo te naglašava kako se taj uski pogled mora promijeniti.

„Za sve što radimo moramo uzeti u obzir javno zdravstvo“, rekla je Sherman. „Skrb za pacijente i javno zdravstvo idu ruku pod ruku. Ne možemo donositi regulatorne odluke i odluke o njezi pacijenata bez uzimanja u obzir njihovog utjecaja na javno zdravstvo.“

U komentaru se naglašava potreba za međunarodnim standardima i metrikom za mjerenje energije i upotrebe materijala te ekološkog utjecaja zdravstvenih ustanova i praksi. Autorice studije naglašavaju potrebu razmatranja utjecaja sustava javnog zdravstva te aktivnosti povezanih sa zdravstvenom skrbi na onečišćenja uzrokovana u opskrbnom lancu, uključujući ekstrakciju prirodnih izvora, proizvodnju i pakiranje, prijevoz, korištenje i odlaganje.

Stoga pozivaju vladina tijela za financiranje istraživanja poput američke Nacionalne zaklade za znanost, Agencije za istraživanje i kvalitetu zdravstvene skrbi i Nacionalnog instituta za okolišne zdravstvene znanosti kako bi se napravili mehanizmi financiranja koji bi podržali održivu znanost zdravstvene njege i navode potrebu za istraživanjima vezanim uz politiku kako bi se olakšalo uvođenje inovacija.

Također, Sherman, MacNeill i Thiel predlažu osnivanje određene svjetske komisije za napredak održivosti zdravstvene skrbi kako bi se potaknulo znanstveno istraživanje njene održivosti i usmjerilo donošenje politika. Ovaj rad objavljen je u časopisu Journal of the American Medical Association.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Farmaceutska industrija je prljavija nego što mislimo

Iako se farmaceutska industrija rijetko povezuje sa slikama dimnjaka, onečišćenja i okolišnih šteta, nedavno istraživanje otkriva da svjetska farmaceutska industrija značajno doprinosi globalnom zatopljenju i ne samo to – prljavija je i od automobilske industrije

Kvalitetna prehrana mogla bi spasiti 3,7 milijuna života do 2025. godine

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom najnovijem izvješću tvrdi kako se zdravstvene službe moraju snažnije usredotočiti na osiguravanje optimalne prehrane u svakoj fazi ljudskog života te propisuje akcije kojima će se utjecati na poboljšanje zdravlja svjetske populacije.

Desetljeće na izmaku najtoplije u povijesti mjerenja

Zbog iznimne globalne topline potaknute emisijama stakleničkih plinova proteklo će desetljeće najvjerojatnije ostati zabilježno kao najtoplije u povijesti mjerenja, navodi se u privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime, objavljenom u utorak tijekom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER