Farmaceutska industrija je prljavija nego što mislimo

Liječenje ljudi ipak nije opravdanje za ubijanje planeta!

Iako se farmaceutska industrija rijetko povezuje sa slikama dimnjaka, onečišćenja i okolišnih šteta, nedavno istraživanje otkriva da svjetska farmaceutska industrija značajno doprinosi globalnom zatopljenju i ne samo to – prljavija je i od automobilske industrije.

Iznenađujuće je koliko su malo pažnje istraživači do sada posvećivali emisijama stakleničkih plinova iz ove industrije. Ne može se ipak reći da ih nije bilo – jedno je proučavalo utjecaj zdravstvenog sustava Sjedinjenih Američkih Država na okoliš, a drugo onečišćenje (uglavnom vodu) koje se ispušta iz tvornica lijekova.

Ovo istraživanje je prvo koje farmaceutskom sektoru pripisuje značajan doprinos količini ugljika u atmosferi.

Daleko od „zelenog“

Svjetsko tržište farmaceuticima čini više od dvije stotine farmaceutskih tvrtki, a samo je 25 njih redovno pratilo svoje izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova tijekom posljednjih pet godina. Od navedenih 25 tvrtki, samo njih 15 emisije prati od 2012. godine.

Istraživači su došli do zaključka kako je farmaceutska industrija daleko od „zelenog“, a do tog otkrića došli su procjenom emisija ovog sektora za svakih milijun dolara prihoda u 2015. godini. Kako veće tvrtke uvijek proizvode više stakleničkih plinova od manjih, za potrebe pravedne usporedbe procjenjivao se intenzitet emisija.

Otkriveno je da farmaceutska industrija ispušta 48,55 tona CO2e (ekvivalentnog ugljikovog dioksida) za svakih milijun dolara prihoda. To je za 55 % više nego što se ispušta u automobilskoj industriji gdje iznosi 31,4 tonu CO2e po milijunu dolara u istoj godini. Analiza je bila ograničena na izravne emisije koje nastaju procesima u tvrtkama i na neizravne emisije koje nastaju zbog struje koju kupuju od energetskih tvrtki.

Ukupne svjetske emisije farmaceutskog sektora iznosile su oko 52 megatone CO2e u 2015. godini, što je više od 46,4 megatone CO2e koje je proizveo automobilski sektor iste godine. Vrijednost farmaceutskog tržišta je, međutim, manja od vrijednosti automobilskog tržišta. Prema proračunima, farmaceutsko tržište je za 28 % manje od automobilskog, a onečišćuje 13 % više!

Ekstremna varijabilnost

Također je otkriveno da intenzitet emisija znatno varira unutar samog farmaceutskog sektora. Primjerice, 2015. godine su emisije tvrtke Eli Lilly (77,3 tone CO2e/$M) bile 5,5 puta veće od emisija tvrtke Roche (14 tona CO2e/$M), a emisije tvrtke Procter & Gamble bile su pet puta veće od emisija tvrtke Johnson & Johnson, iako obje tvrtke ostvaruju isti prihod i prodaju slične proizvode.

Također postoje i odstupanja. Njemačka tvrtka Bayer imala je emisije od 9,7 megatona CO2e i prihod od 51,4 milijarde američkih dolara što daje intenzitet emisija od 189 tona CO2e/$M. Ovaj je stupanj intenziteta preko 4 puta veći od ukupnog intenziteta emisija farmaceutskog sektora.

Pri pokušaju objašnjenja ovog nevjerojatno velikog odstupanja, otkriveno je da prihodi u Bayeru dolaze od farmaceutskih proizvoda, medicinske opreme i poljoprivrednih artikala. Dok Bayer navodi financijske prihode posebno za svaki dio, emisije su zajedničke za sve dijelove. Tvrtka također prati intenzitet emisija u smislu tona CO2e koji se proizvede za svaku tonu proizvedenih dobara, primjerice posebno za Aspirin i posebno za gnojivo.

Zbog toga je vrlo teško procijeniti stvarni utjecaj ovakvih vrsta tvrtki na okoliš. Također, to otvara pitanja o iskrenosti strategija i posvećenosti tih tvrtki smanjenju njihovog doprinosa klimatskim promjenama.

Usklađivanje s klimatskim zahtjevima

Također, istraživanjem se procijenilo koliko bi farmaceutski sektor trebao smanjiti svoje emisije kako bi se uskladio s ciljevima Pariškog sporazuma.

Procijenjeno je da bi do 2025. godine cijeli farmaceutski sektor trebao smanjiti intenzitet emisija za oko 59 % u odnosu na 2015. godinu. Dok je cilj očito jako daleko od sadašnje razine emisija, zanimljiva je činjenica da pojedine od 15 najvećih tvrtki već rade s tom razinom emisija, a neke od njih su tvrtke Amgen Inc., Johnson & Johnson i Roche. Ako su neke tvrtke to već uspjele ostvariti, zašto ne bi mogle to uspjeti i sve ostale?

Ove su tri vodeće tvrtke također i one koje imaju najveću razinu isplativosti i porasta prihoda u cijelom sektoru. Roche, Johnson & Johnson i Amgen su po redu ostvarili porast prihoda za 27,2 %, 25,7 % i 7,5% između 2012. i 2015. godine, dok su istovremeno uspjeli smanjiti emisije za 18,7 %, 8,3 % i 8 %. Ovo potvrđuje tvrdnju da ekološki i financijski učinak nisu međusobno isključivi.

Industrija farmaceutika je osim za emisije stakleničkih plinova odgovorna i za pojedine druge ozbiljne utjecaje na okoliš. Primjerice, otpadna voda iz tvornica lijekova u Patancheru u Indiji onečistila je riječno tlo, podzemne vode i vodu za piće. Istraživači su procijenili da se svakodnevno ispušta 44 kilograma ciprofloksacina, antibiotika širokog spektra djelovanja, što je dovoljno za liječenje svih ljudi u gradu od 44.000 stanovnika!

Očito je da postoji velika potreba za daljnjim i održivim istraživanjem, kao i veći nadzor djelovanja farmaceutske industrije na okoliš. Liječenje ljudi ipak nije opravdanje za ubijanje planeta!

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Antibiotici zaostali u obrađenom otpadu pridonose rezistentnosti okolišnih bakterija

Preventivno korištenje antibiotika u stočnoj prehrani dovelo je do prisutnosti samih antibiotika, ali i njihovih metabolita u izmetu goveda. Njihovo uklanjanje konvencionalnim metodama obrade nije u potpunosti moguće tako da se oni počinju nakupljati u okolišu. Sve veća prisutnost raznih antibiotika u njihovoj okolini pridonosi povećanju rezistentnosti okolišnih bakterija na iste.

Apetit bakterija može biti ključan u uklanjanju antibiotika iz okoliša

Novo istraživanje otkrilo je ključne korake u bakterijskom procesu pretvorbe molekula antibiotika u bezopasne organske molekule, odnosno hranu. Istraživači navode kako bi ovo otkriće moglo dovesti do novih načina uklanjanja antibiotika iz tla i vode.

Vodi li nas obrada otpadnih voda prema post-antibiotičkom svijetu?

Otpornost na antibiotike sve je veći zdravstveni problem jer ne ugrožava samo liječenje uobičajenih zaraznih bolesti, već i napredak u mnogim granama medicine. Borba protiv otpornosti na antibiotike ubraja se stoga u prioritete Svjetske zdravstvene organizacije. Novo istraživanje Sveučilišta Južne Kalifornije (USC) potvrđuje kako jedan od uzroka razvijanja otpornosti leži u postrojenjima za obradu otpadnih voda.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER