Koralji se ne mogu prilagoditi zakiseljavanju oceana

Sve kiseliji oceani čine koraljne grebene manje otpornijima na klimatske promjene

Promjenjiva klima mijenja oceane na brojne načine te se koraljni grebeni diljem planeta možda neće moći prilagoditi kako bi preživjeli.

Američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) objašnjava kako se zakiseljavanje oceana pojavljuje kada se ugljikov dioksid iz atmosfere apsorbira u morsku vodu, što rezultira kemijskom reakcijom koja smanjuje pH i razinu klacijevog karbonata koji je ključan za rast i obnavljanje kalcifirajućih organizama poput koralja. U radu koji je objavljen u zborniku Nature Climate Change, istraživači su ispitivali četiri vrste koralja i dvije vrste kalcifirajućih algi tijekom razdoblja od godinu dana da bi odredili kako bi se ti organizmi mogli obnoviti nakon stresnih uvjeta.

„Otkrili smo da koralji i koraljne alge nisu bili u mogućnosti prilagoditi se zakiseljavanju oceana“, rekao je jedan od autora istraživanja Malcolm McCulloch, dodavši da su utjecaji bili brzi i stalni.

Prema Smithsonian Institutu, bar se jedna četvrtina ugljikovog dioksida koji dospijeva u atmosferu iz ugljena, nafte i plina otapa u oceanu. Promjene u kemijskom sastavu oceana nakon industrijske revolucije praćene su neviđenom brzinom. U samo dva posljednja stoljeća voda u oceanima postala je za 30 % kiselija, što čak ni prirodno puferiranje ne može pratiti.

Budući da morska voda sadrži visoku razinu otopljenih tvari, Oceanografski institut Woods Hole navodi da vode u oceanima imaju blago lužnati pH u iznosu od oko 8,2. Budući da se stalno povećava količina ugljika u atmosferi, sve se veća količina apsorbira u morsku vodu te nastaju karbonske kiseline koje se razgrađuju i oceani postaju još kiseliji, a razina pH se smanjuje. Kalcifirajući organizmi poput koralja rastu dodatkom kalcijevog karbonata iz morske vode na svoje školjke ili kosture, ali istraživači upozoravaju da na pojedine vrste neproporcionalno utječe povećanje kiselosti smanjujući njihovu mogućnost obnavljanja ili rasta.

„Ovi rezultati također potvrđuju da zakiseljavanje oceana može imati za posljedicu nadmetanje među vrstama koje bi moglo utjecati na ekološku ulogu koraljnih grebena“, rekao je glavni autor Steeve Comeau. U njihovim otkrićima, dvije vrste bile su otporne na zakiseljavanje oceana od početka eksperimenta, dok su druge dvije bile preosjetljive da bi se prilagodile na promjene. One vrste koje su se uspjele prilagoditi imaju drukčije psihološke mehanizme, ali tim naglašava da nisu sigurni koji su to mehanizmi i na koji način djeluju.

Koralji procesom kalcifikacije reagiraju na izbjeljivanje kojem je uzrok stres zbog onečišćenja, prevelika izloženost sunčevoj svjetlosti, ekstremne oseke te promjene u temperaturi oceana. Međutim, istraživanje iz 2018. godine navodi da zakisljavanje oceana usporava zadebljavanje ili proces rasta koralja te smanjuje gustoću njihovih kostura, tako ih čineći osjetljivijima na lomove. Klimatska promjena te dolazak antropocena samo će pogoršati ove utjecaje. Oceana navodi da je prije industrijske revolucije oko 98 % koraljnih grebena bilo okruženo vodama s idealnim razinama aragonita, ali danas je udio manji od polovice. U istraživanju koje je objavljeno i predstavljeno na televizijskom kanalu CBS navodi se da su klimatske promjene uzrok 89-postotnog smanjenja količine novih koralja na Velikom koraljnom grebenu što potvrđuje da koraljnim grebenima prijete posljedice klimatskih promjena.

Dugoročne procjene razine zakiseljavanja oceana rijetke su te su znanstvenici ograničeni u razumijevanju načina na koji ono utječe na koralje i koraljne alge. Znamo da će koralji, ako se u razdoblju od sljedeća dva desetljeća trenutna razina ugljikovog dioksida povisi za 20 %, sporije rasti i imati manju mogućnost za svladavanje čak i normalnih tlakova.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Opasnost od ponovnog masovnog izbjeljivanja Velikog koraljnog grebena

Veliki koraljni greben bi se u sljedećim mjesecima mogao suočiti s novim izbjeljivanjima. Iako možda neće biti štetna poput dva prethodna, kojima se uništila gotovo polovica koralja, nova izbjeljivanja mogla bi uništiti sve daljnje šanse za njihov oporavak.

Borba za spas koraljnih grebena na Havajima

Oko petine koraljnih grebena na svijetu je mrtvo, a preživjeli koralji pod stalnom su prijetnjom ne samo klimatskih promjena, već i algi. Korištenjem novog uređaja alge se pažljivo „usisavaju“ s koralja, a za preostali dio brinu se morski ježinci za koje su alge prava gastronomska poslastica!

LarvalBot pomaže pri obnovi Velikog koraljnog grebena

Klima se mijenja mnogo brže no što se vrste tomu mogu prilagoditi pa stoga znanstvenici poticanjem širenja vrsta, posebice onih ugroženih, nastoje ubrzati evoluciju. Takva intervencija može se opisati kao prirodna selekcija s malo ljudskog poticaja – ili, u ovom slučaju, uz pomoć robota.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER