Modernizacija pruge od Zaprešića do Zaboka

614 milijuna kuna za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge

Ugovorom se osigurava iznos od 614 milijuna kuna, od čega će se 85 posto financirati europskim sredstvima kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a preostalih 15 posto iz državnoga proračuna.

Potpisan je ugovor o dodjeli sredstava HŽ Infrastrukturi za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge od Zaprešića do Zaboka. Ugovorom koji su u Zaboku potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Tomislav Petric osigurava se iznos od 614 milijuna kuna, od čega će se 85 posto financirati bespovratnim europskim sredstvima kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a preostalih 15 posto iz državnoga proračuna.

Dionica Zaprešić – Zabok ima važnu ulogu u putničkom prijevozu na području zagrebačke aglomeracije, a modernizacijom i elektrifikacijom obnovit će se 24 kilometra željezničke pruge, čime će biti omogućeno njezino uključivanje u željeznički prometni sustav grada Zagreba. Skratit će se i vrijeme putovanja, budući da će nakon obnove ova linija omogućiti voznu brzinu od 120 km/h.

„Ovo je jedna od najprometnijih dionica, kojom se mjesečno, u prosjeku, preveze oko 100 tisuća putnika. Upravo nam je to poticaj da i dalje planiramo i provodimo ovakve projekte, obnavljamo i gradimo pruge po kojima će brže moći voziti i putnički i teretni vlakovi“ rekao je ministar Oleg Butković te dodao kako se s istim ciljem nastavlja nabava novih vlakova, kao i veliki investicijski ciklus u željeznicu.

Projektom je planirana i rekonstrukcija čak sedam kolodvora i stajališta, a kada je riječ o Zaprešiću, to se odnosi na obnovu kolodvora Novi dvori te stajališta Pojatno i Kupljenovo, a podrazumijeva izgradnju novih perona, nadstrešnica, parkirališta za automobile i držača za bicikle.

„Izrazito sam zadovoljan što je naš grad dio ovako velikog infrastrukturnog projekta. Bolja povezanost i kraće vrijeme putovanja, prvenstveno u grad Zagreb, od velikog su značaja za moje sugrađane koji svakodnevno putuju željeznicom“ izjavio je prilikom potpisivanja ugovora gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Radovi na projektu započet će po zaključivanju ugovora s izvođačem radova, postupak javne nabave je već u tijeku, a završetak cjelokupnog projekta očekuje se do 2020. godine.

Zapresic.hr / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Omišljani su protiv plutajućeg LNG terminala

Eko udruge tvrde kako ovaj projekt nema ekološku, ekonomsku, ni sigurnosnu dimenziju, a posebno im smeta upotreba klora, što prema riječima Marijane Cvijetić Piršić iz udruge Eko Kvarner studijom nije posebno obrađeno. Dodatan problem predstavlja i korištenje mora za uplinjavanje LNG-ja, čime će se ono hladiti za 5-7 stupnjeva.

Ministarstvo: Javna rasvjeta Zagorja je program za tržište, a ne za EU fondove!

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske već skoro pune četiri godine radi na projektu obnove javne rasvjete u 57 općina i gradova u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Projektna dokumentacija je u međuvremenu pripremljena, a budući se radi o vrlo velikoj investiciji, procjenjuje se na oko 200 milijuna kuna, očekivalo se da će se najveći dio odnosno oko 90 posto financirati iz fondova EU.

Zagreb i Zagrebačka županija zajedno u pripremu projekta CGO

Studija koja će se izraditi temeljem ovog sporazuma neće se moći napraviti bez postojanja Plana gospodarenja otpadom, a treba znati da CGO nije spalionica otpada nego je tu cijeli niz postrojenja i sustava za zbrinjavanje otpada, dok će se za ostatni otpad, koji ostaje nakon svake obrade, vjerojatno tražiti rješenje na državnoj razini, objasnili su predlagači uz napomenu da bi 79 posto otpada u ovom budućem CGO dolazilo s područja samog Zagreba, a 21 posto s područja Zagrebačke županije.

Kanal Dunav-Sava potvrđen kao strateški projekt

Kanal dug 61,4 kilometra kod Šamca bi se spojio sa Savom koja je plovna do Siska, a teret bi se dalje vozio željezničkom prugom do Zagreba i dalje nizinskom prugom do Rijeke. Ukoliko bi se jednog dana ipak obnovila i Unska pruga, prokop ovog kanala bi bio od velike važnosti i za tri dalmatinske luke, one u Zadru, Šibeniku i Splitu, odakle bi do Siska i dalje također mogle poteći određene vrste roba, jer je svaka od tih luka specijalizirana za određenu vrstu roba.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER