Nuklearna energija nije rješenje za klimatsku krizu

Tako tvrdi Gregory Jaczko, bivši šef za nuklearnu sigurnost SAD-a

Gregory Jaczko bio je od 2009. do 2012. godine ravnatelj američke Nuklearne regulatorne komisije (NRC - Nuclear Regulatory Commission) koja odobrava izgradnju nuklearnih elektrana i određuje njihove sigurnosne standarde. Sedam godina nakon odstupanja s dužnosti tvrdi da je nuklearna energija preopasan i skup odabir proizvodnje energije te da ne predstavlja rješenje za klimatsku krizu.

Gregory Jaczko: „Nadgledao sam američku nuklearnu industriju. Sada mislim da bi je trebalo zabraniti. Opasnost od klimatskih promjena više ne nadmašuje rizike nuklearnih nesreća.“

 

Opasna, skupa i nepouzdana

„Nuklearna je energija trebala spasiti planet“, napisao je Gregory Jaczko za The Washington Post. Kao atomski fizičar podržavao je to mišljenje, no godine provedene u NRC-u utjecale su na promjenu njegovog mišljenja. „Ova tehnologija više ne predstavlja održivu strategiju za rješavanje klimatskih promjena niti je konkurentan izvor energije. Opasna je, skupa i nepouzdana, a napuštanje takve tehnologije ne bi dovelo do klimatskih katastrofa. Nameće nam se odabir spasiti planet ili umiruću nuklearnu industriju. Ja glasam za planet.“ – izjavio je Gregory Jaczko.

Jaczko opisuje vlastita iskustva i saznanja o utjecaju moćne industrije nuklearne energije na američki Kongres i njegove kolege iz Nuklearne regulatorne komisije. Zahvaljujući tome odbijena mu je većina sigurnosnih mjera koje je predložio nakon nuklearne katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima I. Javnost je također upoznata s detaljima suradnje između regulatora i industrije koja su otkrivena zahvaljujući istraživanjima Associated Pressa 2011. godine. Između ostalog, otkriveno je kako su se sigurnosni standardi smanjivali kako bi postojeće nuklearne elektrane zadržale svoju ekonomsku održivost.

Jaczkov pokušaj zaštite američkog stanovništva vrlo ga je vjerojatno stajao karijere u NRC-u, a sada kada je na čelu jednog projekta izgradnje priobalne vjetroelektrane, temeljem svog bogatog iskustva prenosi važnu poruku za energetsku budućnost nacije.

Nuklearke se zatvaraju iz sigurnosnih razloga

Velike energetske tvrtke koje upravljaju nuklearnim elektranama često navode podatke o niskim emisijama ugljika kao jednoj od prednosti nuklearki te obećavaju kako će se u potpunosti dekarbonizirati do sredine stoljeća. Također, za zatvaranje zastarjelih nuklearki od države zahtijevaju milijarde dolara odštete. Iako je Japan nakon katastrofe u elektrani Fukushima I iz sigurnosnih razloga zaustavio nuklearne reaktore koji su tada tek pušteni u pogon, emisije ugljika su se u toj zemlji smanjile zbog toga što su Japanci pojačali energetsku učinkovitost i ulaganja u solarnu energiju.

„Izgleda da je oslanjanje na nuklearnu energiju zapravo loša strategija za borbu protiv klimatskih promjena“, smatra Jaczko. „Jedna nesreća smanjila je emisije ugljika u Japanu, a strategija preorijentacije na obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša omogućila im je još brži pomak u energetskoj tranziciji.“

Čini se kako je i Jaczkova zabrinutost zbog potencijalnih nuklearnih nesreća u SAD-u utemeljena s razlogom. Bivši ravnatelj projekta za nuklearnu sigurnost u organizaciji Union of Concerned Scientists (UCS), David Lochbaum, odlučno tvrdi kako su napori za održavanje rada zastarjelih nuklearki, i to čak 20 do 30 godina dulje nego što dopuštaju njihova početna odobrenja, jednaki igranju ruskog ruleta.

Nakon tragedije u nuklearki Fukushima I, Njemačka je naredila zatvaranje svih svojih nuklearnih elektrana do 2022. godine, a Japan je ponovno pustio u rad svega nekoliko reaktora. Čak i Francuska, jedan od dugoročnih šampiona nuklearne energije u svijetu, smanjuje broj svojih nuklearki iz sigurnosnih razloga. No, u Sjedinjenim Američkim Državama Trumpova administracija i zakonodavci u pojedinim državama nastavljaju podržavati neisplative nuklearne elektrane koje se financiraju novcem poreznih obveznika. To je, tvrdi Jaczko, čista ludost, kako po pitanju ekonomske opravdanosti, tako i po pitanju sigurnosti.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> Nuklearna energija postaje suvišna

VEZANE VIJESTI

HEP gradi pola milijarde kuna vrijednu Vjetroelektranu Korlat

Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna.

„Spaljivanje“ nuklearnog otpada?

Zapostavljena nuklearna energija polako izlazi iz sjene u vidu novih, naprednih nuklearnih reaktora koji jamče sigurnu proizvodnju energije uz drastično smanjenje radioaktivnog otpada. Radi se o tzv. rasplodnim (engl. breeder) reaktorima, tehnologiji koja je doduše poznata još od začetaka nuklearne tehnologije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER