„Biorazgradive“ vrećice u tlu i moru traju barem tri godine

Čini se da „biorazgradive“ vrećice ipak nisu tako razgradive kao što mislimo

Prednosti biorazgradivih vrećica, koje su preplavile i naše trgovine, trebale bi biti u njihovoj brzoj razgradnji i kratkom zadržavanju u okolišu. Međutim, nova studija istraživača sa Sveučilišta u Plymouthu otkriva da to baš i nije tako. „Biorazgradive“ vrećice se unatoč našim očekivanjima i tvrdnjama proizvođača i nakon „razgradnje“ ipak još neko vrijeme mogu koristiti za kupovinu!

Nova studija objavljena u nedjelju u časopisu Environmental Science and Technology, dokazala je da se vrećice, koje se nazivaju biorazgradivima i u trgovinama naplaćuju po višoj cijeni, nakon tri godine provedene u tlu ili u morskoj vodi još uvijek mogu koristiti za kupovinu. Dapače, u njima se još uvijek može nositi oko 2,5 kilograma namirnica.

„Bila sam zapanjena otkrićem da se ove vrećice nakon tri godine provedene u tlu ili moru i dalje mogu koristiti za kupovinu. Još veće iznenađenje mi je predstavljala činjenica da je riječ o biorazgradivim vrećicama“, rekla je voditeljica istraživanja Imogen Napper.

Imogen Napper je zaključila kako se „biorazgradiva“ plastična vrećica i nakon tri godine provedene u morskom okolišu i dalje može koristiti za kupovinu. Biorazgradivi ili kompostabilni proizvodi se u okolišu očito ne razgrađuju tako brzo. / Foto: Imogen Napper / Twitter

Kako navodi The Guardian, istraživači su usporedili pet vrsta vrećica dostupnih u britanskim trgovinama: dvije okso-biorazgradive vrećice, po jednu biorazgradivu i kompostabilnu vrećicu te vrećicu od polietilena visoke gustoće, odnosno klasičnu plastičnu vrećicu. Svaka od njih bila je tri godine zakopana u tlu, uronjena u morsku vodu ili ostavljena na otvorenom te izložena djelovanju sunca, vjetra i kiše.

Analizom navedenih vrećica došlo se do sljedećih zaključaka:

- Kompostabilna vrećica se u morskoj vodi ipak razgradila u roku od tri mjeseca.

- Kompostabilna vrećica je nakon 27 mjeseci provedenih u tlu bila gotovo čitava, no u njoj se ništa nije moglo nositi bez lomljenja.

- Sve vrećice su se raspadale nakon devet mjeseci na otvorenom.

- I biorazgradive i plastične vrećice i dalje su mogle nositi sadržaj težine od oko 2,5 kg nakon tri godine provedene u tlu ili morskoj vodi, a izdržljivost im je testirana istom težinom – pakiranjem žitarica, tjestenine i krekera, jednom limenkom gaziranog pića, bananama i narančama.

Ova „biorazgradiva“ plastična vrećica je u morskoj vodi provela tri godine / Foto: Imogen Napper  

„Biorazgradivost“ zbunjuje kupce

„Ovo istraživanje pokreće niz pitanja o tome što bi kupci mogli očekivati od proizvoda koji su označeni kao biorazgradivi“, izjavio je koautor studije i voditelj međunarodne istraživačke skupine za morski otpad Sveučilišta u Plymouthu, profesor Richard Thompson. „Istraživanjem smo dokazali da ispitani materijali nisu pokazali dosljednu, pouzdanu i relevantnu prednost u kontekstu morskog otpada.“

Thompson je za National Geographic izjavio da oznaka „biorazgradivo“ može zbuniti kupce koji pokazuju odgovornost pri odabiru i odlaganju vrećica. Kupci mogu biti uvjereni da ispravno postupaju kada biorazgradive vrećice odlažu u reciklabilni otpad, a one zapravo ometaju proces recikliranja. Tvrtke koje se bave prikupljanjem reciklabilnog otpada ne žele ih miješati s drugim otpadom, pa se postavlja pitanje kako ih ispravno odlagati i odvojeno prikupljati.

Studijom je dokazano kako uspješno kompostiranje zahtijeva provođenje određenog procesa i posebnog sustava odlaganja, što mnoge zemlje još uvijek nisu uspjele organizirati. Primjerice, kompostabilne vrećice britanskog proizvođača Vegware, koje su korištene u istraživanju, dizajnirane su za razgradnju u specifičnim uvjetima.

„Zbrinjavanje ovakvih proizvoda u okolišu još uvijek predstavlja stvaranje otpada, bilo da se kompostiraju ili razgrađuju na neki drugi način. Njihovo zakopavanje dakle nije kompostiranje. Kompostabilni materijali ipak zahtijevaju pet ključnih elemenata: mikrobe, kisik, vlagu, toplinu i vrijeme“, rekao je glasnogovornik tvrtke Vegware.

Višekratnost je bolja alternativa biorazgradivosti

I Ujedinjeni narodi i Europska unija odbacili su biorazgradive vrećice kao učinkovito rješenje za osam milijuna tona plastičnog otpada koji svake godine završi u svjetskim oceanima, izvijestio je National Geographic. Thompson se ne protivi biorazgradivim vrećicama, ali smatra kako je izuzetno važno da se svaka vrsta vrećice uskladi sa situacijom kojom se najvjerojatnije može zbrinuti na ekološki prihvatljiv način. Na primjer, biorazgradivi materijali mogu biti korisni na stadionima i u sportskim dvoranama, gdje će se prikupiti zajedno s ostacima hrane i zbrinuti na način koji osigurava njihovu razgradnju. Također, ako kupci višekratno koriste istu vrećicu za što više kupovina namirnica i to je učinkovit način smanjenja otpada.

„Vrećica koja je prikladna za višekratno korištenje i kao takva se ponovno upotrebljava više puta predstavlja bolju alternativu biorazgradivosti“, zaključuju istraživači.

U studiji Sveučilišta u Plymouthu navodi se i kako je 2010. godine procijenjeno da se na tržište EU-a plasiralo nevjerojatnih 98,6 milijardi plastičnih vrećica, a od tada ih se svake godine plasira još više - oko 100 milijardi!

Unatoč uvođenju naknada za plastične vrećice u Ujedinjenom Kraljevstvu, supermarketi u toj zemlji i dalje godišnje proizvode milijarde vrećica. Prema istraživanju Greenpeacea, deset najvećih lanaca supermarketa na tom tržištu godišnje proizvode 1,1 milijardi jednokratnih plastičnih vrećica, 1,2 milijarde plastičnih vrećica za voće i povrće i 958 milijuna višekratnih, tzv. „bags for life“ vrećica. Podaci organizacije Greenpeace također dokazuju kako se svake godine na britansko tržište stavlja 810.000 tona plastične ambalaže za jednokratnu uporabu. The Guardian također navodi da vodeći supermarketi k tome odbijaju prikazati pravu količinu plastike koju stavljaju na tržište, no ipak ističe i činjenicu kako je prošle godine zabilježeno smanjenje otpada plastičnih vrećica i to za 30 posto.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Traži se hitno ispravljanje nepoštene dopune Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom

Na održanoj sjednici Savjeta za gospodarenje otpadom grupacije PRE-KOM jednoglasno je prihvaćen stav da se ne može primijeniti „diskriminirajuća i nepoštena“ dopuna Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom jer je nepravedna prema kućanstvima i malim poduzećima koja rade najmanje otpada, a koji bi sada trebali plaćati i do 100 % skuplji fiksni dio cijene.

I Budim i Pešta imaju svoje zero waste trgovine

Nedavno smo izvijestili o uvođenju prve pariške eksperimentalne zero waste ulice kojom se količina otpada u francuskom glavnom gradu planira smanjiti za 10 % ili oko 50 kg godišnje po stanovniku, a naveli smo i primjere prvih hrvatskih zero waste trgovina. Sada vas vodimo našim istočnim susjedima koji su u svom glavnom gradu ove godine otvorili prve zero waste trgovine na obje strane Dunava.

U Parizu se uvodi prva zero waste ulica

Pariška gradska uprava odlučna je u borbi protiv otpada te godišnju količinu otpada od 410 kg po stanovniku nastoji smanjiti brojnim mjerama u sklopu provođenja svog novog klimatskog plana. Uvođenjem eksperimentalne zero waste ulice količina otpada se planira smanjiti za 10 % ili oko 50 kg godišnje po stanovniku Pariza.

Više od 40.000 ljudi traži zabranu plastičnih vrećica u Hrvatskoj

Spomenici diljem zemlje osvanuli su ovih dana s aktivističkim porukama. Desetak statua slavnih, ali i neznanih ličnosti, u znak prosvjeda protiv masovne upotrebe plastičnih vrećica, »ponijelo« je u grad svoje platnene torbe, podržavši tako kampanju Greenpeacea u Hrvatskoj.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER