Mjøstårnet – dovršen je najviši drveni toranj na svijetu

Sposobnost gradnje drvenih tornjeva u suvremeno vrijeme postaje mjerilo održive izgradnje

Norveški toranj Mjøsa (Mjøstårnet) službeno je sa svojih 18 katova i 85,4 metara visine u ožujku postao najviša drvena zgrada na svijetu. Toranj je pravi simbol promjena trendova u građevinarstvu i dokazuje kako se i ovako visoke zgrade mogu sagraditi korištenjem održivih materijala, a dizajneri iz tvrtke Voll Arkitekter nadaju se kako će njihov toranj inspirirati i druge arhitekte na veću primjenu drva.

U posljednje vrijeme širom svijeta svjedočimo pravom valu izgradnje visokih drvenih zgrada za koje se tvrdi da su najveće, najviše ili prve svoje vrste. Mjøstårnet je po svom otvorenju dana 15. ožujka 2019. ipak ponio naslov najviše drvene zgrade na svijetu, i nosit će ga do pojave sljedećeg pretendenta, a svojom visinom od 85,4 metara nadvisio je bečki toranj HoHo Wien (84 m) i rumunjski manastir Peri-Săpânţa (75 m), kao i obližnji drveni toranj Treet u Bergenu (51 m).

 

Foto: Voll Arkitekter

Kao što smo izvijestili prošle godine, gradnja tornja Mjøstårnet započela je početkom rujna 2017. prema projektu tvrtke Voll Arkitekter u malom norveškom gradiću Brumunddalu na obali jezera Mjøsa. Stoga je i nazvan Mjøstårnet ili toranj jezera Mjøsa. Dovršen je prema planu u ožujku 2019. godine, ima 18 katova, a na površini od oko 10.500 četvornih metara raspolaže s 33 stana, hotelom sa 72 sobe, konferencijskim dvoranama, restoranom te uredima i zatvorenim plivalištem veličine 4.900 četvornih metara s dva bazena dužine 25 metara. Mjøstårnet je prema projektu trebao imati širinu od 16 metara i visinu od 81 metra, no povećanjem širine na 17 metara toranj je uspješno narastao za dodatna 4,4 metra.

 

Foto: Voll Arkitekter

Drvo kao konstrukcijski materijal ima dva značajna svojstva – relativno visoku čvrstoću i lako oblikovanje, a također omogućuje bržu gradnju i zauzvrat troši manje resursa. Korištenjem drva drastično je smanjen ugljični otisak, kao što je i jednostavnom proizvodnjom lameliranih stupova i greda za oblikovanje strukture tornja potrošena bitno niža količina energije.

Foto: Voll Arkitekter

Struktura i fasada tornja izrađeni su od drva, dok su se na sedam najviših etaža koristile betonske podne ploče kako bi se povećala njihova težina i usporilo njihanje tornja. Zgrada je također usidrena u zemlju s podzemnim stupovima do dubine od 50 metara. Donjih deset katova većinom sadrži lamelirani furnir Kerto LVL i na njima se nalaze hotelske sobe i uredski prostori.

Foto: Voll Arkitekter

Drvo se kao građevinski materijal često izbjegava(lo) zbog uobičajenih zabluda o njegovoj otpornosti na požar. Pri projektiranju i izgradnji tornja Mjøstårnet tome se pridavala izrazito velika pozornost - uz sustav rasprskivača za cijelu zgradu, svaki kat je izgrađen postavljanjem lameliranih greda na način da međusobno ne utječu jedna na drugu. Drveni materijal ima 90-minutnu otpornost na vatru i stvara vlastitu vatrootpornu površinu.

Kerto LVL drvo je lamelirano drvo od furnira, izrađeno od zalijepljenih tankih slojeva mekog drva. Izuzetno je jak i izdržljiv materijal koji se ne deformira, što ga čini idealnim za čvrstoću podova i greda.

Foto: Voll Arkitekter

Osim toga, finska tvrtka Metsä Wood proizvodi materijal koji koristi 100-postotnu bioenergiju uz stvaranje vrlo malih količina otpada. Neupotrebljivi segmenti drva koji preostanu nakon proizvodnog procesa koriste se ili za proizvodnju pulpe ili za dobivanje energije za pogon mlina. Također, uz mlin se nalazi i postrojenje biotoplane koja se koristi za pogon proizvodnje drva, a preostala energija koristi se kao pomoćni izvor napajanja susjednog grada Lohja. Tvrtka Metsä Wood svakako daje velik doprinos finskom cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 posto do 2030. godine.

Foto: Voll Arkitekter

Toranj Mjøsa je simbol promjena građevinskih trendova i dokazuje da se masivne strukture mogu sagraditi pomoću održivih materijala bez ugrožavanja kvalitete. Dizajneri iz tvrtke Voll Arkitekter nadaju se kako će njihov toranj inspirirati i druge arhitekte da grade pomoću održivih materijala kao što je drvo.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Jadranka hoteli - prvi hrvatski lanac hotela s certifikatom ISO 50001:2018

Na svečanoj dodjeli u Hotelu Bellevue lošinjskim Jadranka hotelima uručen je certifikat ISO 50001:2018. Time su Jadranka hoteli postali prvi lanac hotela u Hrvatskoj sa ISO 50001:2018 certifikatom, što potvrđuje predanost lošinjske tvrtke održivom razvoju. Kako bi dobili djelotvoran alat za učinkovito upravljanje energijom, koji uključuje i zaštitu okoliša, Jadranka hoteli prošli su zahtjevan audit sustava upravljanja energijom koji je provela tvrtka SGS Adriatica iz Italije.

Nove nordijske visine: Mjøstårnet će biti najviši drveni toranj na svijetu

Tijekom nekoliko proteklih mjeseci širom svijeta svjedočimo pravom valu izgradnje drvenih građevina za koje se tvrdi da su najveće, najviše ili prve svoje vrste. Za primjenu drva kao konstrukcijskog materijala osobito su značajna dva svojstva – relativno visoka čvrstoća pri niskoj gustoći i lako oblikovanje. Tvrtka Moelven Limtre je jedna od vodećih norveških građevinskih tvrtki i svakako jedan od ključnih pokretača sve češće primjene drva kao vodećeg građevinskog materijala.

HoHo Wien - najviši hibridni drveni toranj na svijetu

Vizija drvene konstrukcije i ideja stvaranja nekonvencionalne građevine bile su polazište za razvoj i izgradnju HoHo tornja u Beču. Srećom, dogodio se izvrstan spoj hrabrog investitora i projektantice, izgradnja nove bečke gradske četvrti, pažljivo odabranog tima i višemjesečne pripreme projekta uz potporu gradske uprave. Sve to urodilo je izgradnjom trenutno najviše hibridne drvene građevine na svijetu.

Kuća Goldtree dizajnirana je za održivi obiteljski život

Kada vam djeca porastu, vaša kuća iznenada postane premala. Život s blizancima tinejdžerima i svim njihovim bučnim posjetama prijatelja može postati pomalo naporan za roditelje koji mir i tišinu mogu pronaći jedino u svojoj sobi. Jedna takva obitelj potražila je pomoć arhitekata i preuredila svoj dom kako bi izbjegla sve izazove suživota s blizancima u tinejdžerskim godinama i stvorila posve novo ugodno mjesto za život.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER