Green New Deal ima za cilj trostruku korist

Plan za istovremeno rješavanje naših ekonomskih, društvenih i okolišnih potreba

Borba protiv klimatskih promjena, aktualna situacija u svjetskom gospodarstvu te sve dublje socijalne podjele zajedno utječu na sve veću podršku novom svjetskom planu Zelenog novog dogovora (Green New Deal).

Ako još uvijek niste čuli za Green New Deal, budite sigurni da će o njemu uskoro pričati cijeli svijet. Sve većem broju ljudi koji ga podržavaju jasno je da je sada pravo vrijeme za provedbu novog svjetskog plana.

Zamislite da postoji mogućnost potpune transformacije svjetske ekonomije, društva, pa čak i okoliša i to tako da se zadovolje stvarne potrebe i njihova održivost u dalekoj budućnost. Sve je to dakako moguće, a futurolozi tvrde kako provedba koncepta Green New Deal postaje sve jednostavnija.

Tromost i otpor najveće su prepreke uspješnoj provedbi ovog koncepta - premalo nas smatra da uistinu trebamo promjenu, a previše njih aktivno djeluje na njenom zaustavljanju. No ipak, ravnoteža će se početi mijenjati u korist zagovornika promjena, kako zahvaljujući znanosti i novcu, tako i običnim ljudima koji zahtijevaju promjenu.

Zagovornici Zelenog novog dogovora tvrde da ne trebamo gledati predaleko u budućnost za ostvarenje rezultata, odnosno ne dalje od sredine stoljeća. Neki su od njih za časopis The New Yorker izjavili kako će do tada velik dio svijeta biti u mogućnosti ostvarenja cilja nultih emisija ugljika, cilja za koji, kako navode, svijet već raspolaže s 90-95 % potrebne tehnologije.

Tehnološki napredak

Često prisutan problem je potreba za skladištenjem energije dobivene snagom vjetra i sunca koja bi mogla biti nepouzdano dostupna baš onda kad je najviše potrebna. No, kako smo više puta pisali na našem portalu, čak i za to imamo puno primjera koji ulijevaju nadu da će ubrzani tehnološki napredak uskoro imati odgovor u obliku znatno naprednijih baterija.

Pristaše Zelenog novog dogovora nisu prvi koji navode da smo već na dobrom putu prema budućnosti bez ugljika u sljedećih 30 godina, a moguće je čak i prije toga. Ovaj plan, koji predstavlja inačicu Novog dogovora američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta iz 1933. godine (New Deal), istražuje ambicioznije područje s izgledima za osiguravanje zapošljavanja i životne egzistencije za sve one koji to žele i smanjenje rasne, regionalne i rodne nejednakosti u visini prihoda i bogatstvu.

Zeleni novi dogovor trebat će jaku političku potporu da bi imalo napredovalo, a veliki zamah u SAD-u započeo je s dolaskom političarke Alexandrie Ocasio-Cortez, najmlađe žene ikada izabrane u Kongres te zemlje. Sve jasnije naznake jačanja ove ideje dolaze i s druge strane Atlantika, primjerice iz Francuske i Njemačke.

Sve popularniji britanski političar iz parlamentarne opozicije Clive Lewis, kojeg nazivaju i ministrom održive ekonomije u sjeni, nedavno je izjavio kako će „zelena ekonomija biti jednostavno 'ekonomija' pod sljedećom laburističkom vladom.“

Britanska ekonomistica Ann Pettifor, članica New Economics Foundation, opisuje Zeleni novi dogovor kao nešto „nevjerojatno ambiciozno … veliki napredak za zelene aktiviste i, nadam se, za naše ugrožene vrste.'' Pettifor je također bila koautorica originalnog Izvještaja Zelenog novog dogovora, objavljenog u Ujedinjenom Kraljevstvu 2008. godine, koji je na mnogo načina unaprijed predstavljao sadašnju američku inicijativu.

Njen kolega koautor bio je Andrew Simms, novi koordinator Rapid Transition Alliancea (RTA) te oduševljeni poklonik vizije Ocasio-Corteza. RTA navodi: „U skladu s prijedlozima iz Ujedinjenog Kraljevstva, Zeleni novi dogovor želi istovremeno pobijediti klimatsku i ekonomsku krizu te cilja na otvaranje novih radnih mjesta, dekarbonizaciju energije, energetsku obnovu zgrada i mnogo više.“

Trostruki dobitak

„Zeleni novi dogovor ne bi stajao više od Rooseveltovog Novog dogovora, sigurno manje od spašavanja svjetskog gospodarstva uslijed globalne financijske krize iz 2008. godine, a njime bismo također mogli izbjeći najgore efekte klimatske krize.“ – tvrdi Simms.

„Kako izgleda početak transformacija naših ekonomija radi sprječavanja klimatskih promjena i mogućeg potpunog klimatskog sloma te postizanja međunarodno dogovorenih klimatskih ciljeva? Zapravo to izgleda poput Zelenog novog dogovora, programa koji istovremeno rješava naše ekonomske, društvene i okolišne potrebe, paketa mjera trostrukog dobitka.'' – objašnjava Andrew Simms za Climate News Network. „Bilo koji Zeleni novi dogovor otvara milijune 'zelenih' radnih mjesta izgradnjom niskougljičnih infrastruktura koje poštuju granice nosivosti okoliša i od glavnog su značaja za suvremene ekonomije uključujući obnovljive izvore energije, domove s nultim emisijama ugljika, učinkovite i čiste masovne transportne sustave razvijene pretvorbom ulaganja iz starih, 'prljavih' načina poslovanja i to inovativnim financijskim mehanizamima. Prilike su trenutne, potrebne i sveprisutne.''

Prepreke ostaju

Možda ideja koja istovremeno teži rješavanju okolišnih, ekonomskih i društvenih problema pruža nadu za mobilizaciju masovne podrške na način na koji to do sada nikome nije uspjelo, posebice kada se uzme u obzir potencijal sve jeftinijih novih tehnologija. Ali još uvijek postoji politička tromost i financijski interesi grupa i pojedinaca koje tek treba pobijediti.

Čak i tako, promjena se može odvijati. ExtinctionRebellion, britanska skupina prosvjednika koja okuplja znanstvenike i aktiviste, pa čak i jednog bivšeg nadbiskupa iz Canterburya, već četiri mjeseca održava hrabre javne prosvjede širom Ujedinjenog Kraljevstva, bez naznake da misle odustati.

A što se tiče otpora ideji da je našem planetu potrebna energetska tranzicija, kratka online pretraga dijelova industrije fosilnih goriva, suočene s klimatskom znanošću i sve većom osudom javnosti, upućuje na to da bi se i tamo mogla dogoditi promjena. Jedan primjer s američke web stranice Inside Climate News pokazuje da su i oni koji negiraju klimatske promjene suočeni s vlastitim izazovima.

Promjene koje se predlažu Zelenim novim dogovorom svakako su zahtjevne, no odbijanje promjena je još zahtjevnije.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Od plastičnog otpada do NO2 Recycle dizajnerskih stolica!

Japanski studio Nendo potpisuje dizajn stolica za poznati danski brend namještaja Republic of Fritz Hansen, a za njihovu izradu korišten je reciklirani plastični otpad sakupljen u kućanstvima u srednjoj Europi.

Ako Zeleni novi dogovor uspije u New Yorku, može uspjeti svugdje!

Grad u kojem su sagrađeni neki od najviših svjetskih tornjeva spreman je na veliku promjenu! Gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio novim zakonom planira zabraniti gradnju „prljavih“ visokih tornjeva od stakla i čelika. Zeleni novi dogovor grada New Yorka predstavlja samo dio šire strategije OneNYC 2050 kojom se ovaj veliki grad odlučio suprotstaviti klimatskoj krizi i njenim katastrofalnim posljedicama.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER