Prelog je sa stopom oporabe od gotovo 60 posto među najboljima u Hrvatskoj

U Prelogu s otpadom znaju napraviti dobar posao

Otpad se u Prelogu odvojeno prikuplja već deset godina, a danas ga razvrstava i svako kućanstvo u tom međimurskom gradu. U žute spremnike odlaže se PET ambalaža, plavi spremnici su namijenjeni za papir, smeđi za biootpad, a u crne se odlaže sav ostali miješani komunalni otpad – ili smeće kako ga u Prelogu zovu, sve ono što se ne može oporabiti.​

Prema Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, koja je stupila na snagu 1. studenoga, svi gradovi i općine moraju imati riješen sustav odvojenog prikupljanja otpada, kao što i sva hrvatska kućanstva moraju odvojeno prikupljati otpad. U protivnom lokalnoj samoupravi prijete visoke novčane kazne, no novčano će se kažnjavati i građani koji ne budu razvrstavali plastiku, papir, kompost i ostali komunalni otpad. Većina hrvatskih građana stoga se s pravom bavi pitanjima kako će to raditi, kada će dobiti dodatne spremnike za odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, gdje će ih smjestiti i tko će ih nadzirati te možda najvažnije, koliko će ih to stajati. 

U Međimurju gdje se bilježe najviše stope oporabe komunalnog otpada u Hrvatskoj, građani se već dugo ne bave tim pitanjima. Otpad se u Prelogu odvojeno prikuplja već deset godina, a danas ga razvrstava i svako kućanstvo u tom međimurskom gradu. U žute spremnike odlaže se PET ambalaža, plavi spremnici su namijenjeni za papir, smeđi za biootpad, a u crne se odlaže sav ostali miješani komunalni otpad – ili smeće kako ga u Prelogu zovu, sve ono što se ne može oporabiti.

Građani Preloga recikliraju otpad već deset godina i sa stopom oporabe od gotovo 60 posto među najboljima su u Hrvatskoj.

„Jedan sustavni desetogodišnji rad je doveo do toga da i mala djeca koja idu u osnovnu školu upozoravaju svoje roditelje što ide u koju kantu i to je u biti najveća vrijednost, ta jedna edukacija, buđenje svijesti od djeteta u vrtiću do onog najstarijeg umirovljenika i mislim da smo u tome napravili jedan veliki iskorak", izjavio je za RTL  gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek.

Građani su spremnike dobili besplatno. Oni koji otpad razvrstavaju bez greške dobili su nagrade, a oni koji ne recikliraju pravilno - žute i crvene kartone. Računi za odvoz smeća u Prelogu su manji za desetak kuna, a sve što se prikupi završava u reciklažnom dvorištu u kojem se godišnje prikupi sedam tisuća tona otpada.

„Vrijedni glomazni otpad dođe tu, mi ga nastojimo obnoviti i kroz naš centar za ponovnu uporabu prodati zainteresiranim strankama. Centar sad radi već pet mjeseci i puno toga se već prodalo, na primjer 200-tinjak stolica, bilo je i namještaja, raznih predmeta, slika“, kaže Siniša Radiković, direktor komunalnog poduzeća PRE-KOM.

U Prelogu s otpadom očito znaju napraviti dobar posao, a ostatak Hrvatske mogao bi od njih štošta naučiti. 

Prilog o uspješnom i odgovornom gospodarenju otpadom u Prelogu možete pogledati na sljedećoj poveznici.

VEZANE VIJESTI

Europski tjedan za smanjenje otpada održava se do 26. studenog

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) ove se godine održava od 18.-26. studenog s ciljem promicanja aktivnosti podizanja svijesti o održivom upravljanju resursima i otpadom. Na sudjelovanje se potiče širok krug sudionika – od lokalne samouprave, preko privatnih tvrtki, organizacija civilnog društva, do pojedinaca.

Stjepan Kovač: Čakovec u svemu prati europske trendove

Ako gledate nezavisna istraživanja koja se provode po Hrvatskoj uspoređujući jedinice lokalne samouprave, Čakovec je uvijek pri vrhu. Bila to zaštita okoliša, nadstandard u obrazovanju, odnos prema udrugama civilnog društva ili pak poduzetnička klima, Grad Čakovec ulazi među najuspješnije jedinice lokalne samouprave u zemlji. Uspoređujemo se, ponajprije s onima koji su na nekim područjima bolji od nas, koristeći njihova iskustva i međusobno surađujući kako bi bili što bolji.

Niču reciklažna dvorišta po cijeloj Hrvatskoj

U sustavu zbrinjavanja otpada značajno mjesto zauzimaju reciklažna dvorišta na koja se privremeno prikuplja otpad prije daljnje prerade. Značajna sredstva za otvaranje reciklažnih dvorišta osiguravaju se iz EU fondova, a u Hrvatskoj je otvoreno više desetaka manjih reciklažnih dvorišta, smještenih uglavnom uz odlagališta. No u posljednje vrijeme otvaraju se reciklažna dvorišta koja će djelovati u sustavu županijskih centara za gospodarenje otpadom, a za cijelu Hrvatsku predviđeno je otvaranje čak 97 mobilnih ili fiksnih reciklažnih dvorišta

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER