Njujorški gradonačelnik ima plan protiv klimatskih promjena

Rješenje za klimatsku otpornost Donjeg Manhattana

Uragan Sandy snažno je pogodio New York prije šest godina i potopio površinu od 132 kvadratna kilometra, oštetio ili uništio 17 tisuća kuća, a život su izgubile čak 44 osobe. U New Yorku se stoga više ne raspravlja o globalnom zatopljenju, već se pronalaze najbolja rješenja zaštite. Glavna pitanja su gdje se i koliko brzo mogu izgraditi barijere koje će grad zaštititi od porasta razine mora i neizbježnog udara sljedećeg razornog uragana.

Prošlog tjedna gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio oformio je posebnu grupu klimatologa i lokalnih dužnosnika kako bi se riješio jedan od najvećih problema obalne obrane grada. Novim bi se planom, naime, trebalo zaštititi područje Donjeg Manhattana, koje uključuje financijsku četvrt New Yorka (Financial District), njenih pola milijuna radnih mjesta, 90.000 stanovnika i važno čvorište gotovo svih linija njujorške podzemne željeznice.

To će biti jedan od najsloženijih ekoloških i inženjerskih izazova koje je ovaj grad ikada poduzeo i koji će doslovno promijeniti oblik Manhattana. Gradovi širom SAD-a bore se s istom egzistencijalnom prijetnjom, no novim državnim proračunom vrijednim 4,75 bilijuna dolara uopće nisu predviđena sredstva za zaštitu američkih obalnih gradova od porasta razine mora. Takva je nacionalna politika neprihvatljiva za grad New York i gradonačelnik de Blasio čvrsto je odlučio nešto poduzeti.

Prema novom planu vrijednom 10 milijardi dolara obala se planira proširiti za oko 150 metara kako bi se grad zaštitio od poplava. / Izvor: Ured gradonačelnika NYC-a

U New Yorku će razina mora do 2050. godine porasti za 28-76 cm

Savezna sredstva za zaštitu obala grada New Yorka nedostatna su za katastrofe kao što je bio urgan Sandy, iako su pomogla zaštititi poluotok Rockaway novim, ojačanim pješčanim dinama, koje se sada izdižu gotovo šest metara iznad razine mora. Također, novim će se projektom vrijednim 615 milijuna dolara uskoro zaštititi i istočna obala Staten Islanda, još jednog osjetljivog područja koje je bilo poplavljeno uraganom Sandy.

Novi plan zaštite Donjeg Manhattana bit će vrijedan pola milijarde dolara, a  predviđa izgradnju uzdignutih travnatih površina u parkovima i korištenje pomičnih barijera koje se mogu učvrstiti na određenim lokacijama u slučaju pojave uragana. No, jedan dio ovog područja posebno je ranjiv, a njegova je obrana daleko složenija i skuplja od svih ostalih zajedno.

Izvor: nymag.com

Priprema za klimatske promjene

Područja South Street Seaport i Financial District, koja se protežu duž istočnog ruba Donjeg Manhattana, nalaze se na svega 2,5 metra iznad razine mora, dok se ispod njih nalazi gusta kanalizacijska mreža i najveće čvorište podzemne željeznice koje se ne mogu tako lako zaštititi od poplava. Zbog toga su se u New Yorku odlučili na nasipavanje dijela obale.

Naime, obala rijeke East River planira se proširiti za oko 150 metara, što odgovara površini od dva gradska bloka, i to u području od Brooklynskog mosta do Battery Parka na južnom vrhu otoka Manhattan. Nova obala bit će viša od sadašnje, čime će ovaj dio grada štititi od budućih uragana i visokih plima za koje se očekuje da će ugrožavati sigurnost grada u nadolazećim desetljećima.

Po dovršetku obalnog proširenja, koje bi moglo stajati i do 10 milijardi dolara, očekuje se kako će Donji Manhattan biti siguran od porasta razina mora sve do 2100. godine.

Novi plan trebao bi biti nacionalni i lokalni prioritet jer se njime planira zaštititi globalno financijsko središte, sjedište Banke federalnih rezervi i mnogih važnih institucija od presudnog značaja za američko gospodarstvo koja se tiču svakog stanovnika, grada i regije u SAD-u.

Gradonačelnik de Blasio ipak se ne nada prevelikoj pomoći administracije predsjednika Trumpa unatoč hitnoj potrebi rješavanja ove krize i suočavanja s najvećom prijetnjom sigurnosti grada. Ovaj plan zaštite grada od klimatskih promjena de Blasio je nazvao Green New Deal i smatra kako je uz hitan prijelaz na niskougljično gospodarstvo ovakva zaštita obale New Yorka najbolje rješenje protiv neizbježnih posljedica klimatskih promjena. To je, tvrdi de Blasio, nova gradska infrastruktura, jednako važna kao i gradske ceste, željeznice i mostovi, a njezina je važnost tim veća jer se njome štiti sigurnost ljudi i imovine.

New York je spreman na drastične mjere

Već smo ranije pisali o najavi njujorških vlasti da tijekom sljedećih pet godina gradski mirovinski fondovi preispitaju i zaustave ulaganja u naftnu industriju te se u potpunosti okrenu prema čistoj energiji. Naime, pet mirovinskih fondova grada New Yorka raspolaže imovinom vrijednom 189 milijardi dolara, od kojih je približno pet milijardi dolara u vrijednosnicama u vlasništvu preko 190 naftnih kompanija.

Također, gradska uprava New Yorka prošle je godine najavila podizanje tužbi protiv pet najvećih naftnih kompanija zbog njihove uloge u onečišćenju okoliša i poticanju klimatskih promjena, te od njih namjerava tražiti odštetu od nekoliko milijardi dolara za dosadašnje štetno djelovanje klimatskih promjena i pripremu na njihove učinke koji se tek očekuju, uključujući „neposrednu prijetnju gradskoj imovini, infrastrukturi te zdravlju i sigurnosti građana New Yorka.“

Gradovi poput New Yorka, Miamija, Houstona i Charlestona suočavaju se s egzistencijalnom prijetnjom i nemaju drugog izbora nego se pripremiti za ono što tek dolazi.

„Vrijeme nije na našoj strani. Ova je zemlja potrošila previše godina pretvarajući se da ima vremena raspravljati o klimatskim promjenama. Potrebna je hitna nacionalna akcija za koju trebamo potporu Washingtona“, zaključuje gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Ako Zeleni novi dogovor uspije u New Yorku, može uspjeti svugdje!

Grad u kojem su sagrađeni neki od najviših svjetskih tornjeva spreman je na veliku promjenu! Gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio novim zakonom planira zabraniti gradnju „prljavih“ visokih tornjeva od stakla i čelika. Zeleni novi dogovor grada New Yorka predstavlja samo dio šire strategije OneNYC 2050 kojom se ovaj veliki grad odlučio suprotstaviti klimatskoj krizi i njenim katastrofalnim posljedicama.

Umjetni snijeg bi mogao spasiti svjetske obale

Umjetni snijeg bi u teoriji mogao spasiti ledene ploče i ograničiti podizanje razine mora, ali to bi zahtijevalo žrtvovanje Antarktike.

Klimatske promjene donose uragane s većom količinom oborina

Dok se prošlog tjedna New Orleansu približavao uragan Barry, američka javnost i mediji više su bili zaokupljeni najavom obilne kiše, a manje olujnim vjetrom koji je jedna od posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER