Redovito održavanje cesta smanjuje emisije stakleničkih plinova

Odgađanje cestovnog održavanja povećava emisije i troškove!

Održavanje cestovnih kolnika u dobrom stanju štedi novac i energiju te smanjuje emisija stakleničkih plinova i to u većoj mjeri od same kompenzacije onečišćenja nastalog tijekom izgradnje cesta, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu Rutgers iz New Jerseyja.

Popravak oštećenja asfaltnih kolnika u ranoj fazi njihova oštećenja smanjuje emisije stakleničkih plinova, ali time se ostvaruju i druge uštede, poput onih financijskih i energetskih, potvrdili su rezultati studije provedene na američkom Sveučilištu Rutgers, a objavljene u časopisu International Journal of Sustainable Transportation.

Ono što su znanstvenici otkrili jest da produljenje vijeka trajanja kolnika putem preventivnog održavanja može smanjiti emisije stakleničkih plinova za do 2 posto, čime prijevozne agencije mogu smanjiti troškove za 10 do 30 posto, a vozači mogu uštedjeti dva do pet posto u potrošnji goriva, trošenju guma, popravku vozila i troškovima održavanja zbog glađih cestovnih površina.

„Kada je kolnik u ranoj fazi oštećenja, prevencija može obnoviti performanse i produžiti vijek trajanja kolnika uz niže troškove“, rekao je Hao Wang, glavni autor studije i izvanredni profesor s Odjela za graditeljstvo i ekoinženjerstvo na Sveučilištu Rutgers. „Očuvanje kolnika dovodi do značajnih ekoloških koristi zbog poboljšanja stanja cestovnih površina, što rezultira glatkim kolnikom, štedi energiju i smanjuje troškove korisnika.“

Sektor prometa najveći je izvor emisija stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida iz automobila, kamiona i autobusa. Znanstvenici su korištenjem baze podataka o dugotrajnom stanju kolnika održavanih od strane američke Savezne uprave za autoceste nastojali izmjeriti kakav utjecaj na okoliš, u smislu emisije ugljikovog dioksida, imaju popravci cestovnih površina, posebice metode očuvanje asfaltnih kolnika.

U studiji je korišten pristup cjelokupnog životnog ciklusa kako bi se proučio ugljični otisak uobičajenih načina održavanja asfaltnih cesta, a koji uključuju metode poput tankoslojnog presvlačenja asfaltom, prskanja emulzijom i posipavanja sitneži, brtvljenje pukotina gumiranim asfaltom ili polimerno modificiranim asfaltom s prikladnim punilima i dr.

Studija je pokazala da, zbog velikog smanjenja hrapavosti ceste, tankoslojno presvlačenje kao metoda održavanja asfaltnih kolnika dovodi do najvećeg ukupnog smanjenja emisija ugljikovog dioksida u iznosu od 2 posto. Metoda brtvljenja pukotina dovela je do najmanjeg smanjenja emisija – 0,5 posto, ali zaključno jest da sve metode preventivnog održavanja smanjuju ukupne emisije.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Mikroorganizmi u blizini vulkana potpomažu skladištenje velike količine CO2

Do oko 19 posto više ugljičnog dioksida nego što se ranije smatralo, prirodno se uklanja i skladišti ispod površine Zemlje između oceanskih jaraka i vulkanskih lanaca u unutrašnjosti kontinentalnog šelfa čime se sprječava dospijevanje stakleničkih plinova u atmosferu.

Devet europskih gradova koji bi uskoro mogli postati „car free“ područja

Poznato je da najviše emisija glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, dolazi iz prometa, a kako bi spriječili povećanje daljnjih emisija i smanjili svoj ugljični otisak, sve više europskih gradova poboljšanjem javnog prijevoza i povećanjem broja biciklističkih staza nastoji utjecati na smanjenje broja automobila u svojim središtima.

Mikroorganizmi održavaju ravnotežu u klimatskoj krizi

Za uočavanje mikroorganizama potrebni su snažni mikroskopi, a tek rijetki mikrobiolozi tvrde da znaju mnogo o većini njih. No, mikroorganizmi su ključni za borbu protiv klimatske krize, a rijetko su u središtu proučavanja klimatskih istraživanja, ističe tridesetak svjetskih znanstvenika predvođenih profesorom Ricardom Cavicchiolijem sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER