Pomor riba zbog otrovnog cvjetanja modrozelenih algi

Ekološka katastrofa na koju se uopće ne obraća pozornost!

Sredinom prosinca, stotine uginulih smuđeva otkriveno je na obalama australske rijeke Darling, a u međuvremenu se brojka popela na strahovitih milijun uginulih riba. Kao glavni krivac ove ekološke katastrofe navodi se otrovno cvjetanje modrozelenih algi, čije pogubne posljedice nažalost ne izazivaju pretjeranu zabrinutost odgovornih strana.

Od sredine prosinca, kada je prvi put uočen pomor smuđeva, krizna se situacija nije nimalo popravila, već se krajem prosinca dodatno rasplamsala i utjecala na pomor novih 10.000 riba duž 40-kilometarskog dijela rijeke Darling na području malog gradića Menideea na zapadnom dijelu Novog Južnog Walesa.

No, ova ekološka katastrofa se ovog tjedna podigla na novu, još užasniju razinu, koju je jedan korisnik Twittera nazvao „degradacijom vode na razini izumiranja“. Izvješća tako ukazuju da je zbog otrovnog cvjetanja modrozelenih algi do sada ubijeno čak milijun riba, uključujući lokalne vrste orada, bakalara i smuđa, upozorava Odjel primarne industrije Novog Južnog Walesa (NSW DPI).  

Vlasti Novog Južnog Walesa samo su potvrdile da je došlo do pomora „stotina tisuća“ riba, ali, bez obzira na točnu brojku stradalih riba, jasno je da se u vodnom području ove australske regije dogodila neviđena ekološka katastrofa sa smrtnim posljedicama za vodene organizme.

Foto: Jeremy Buckingham / Twitter

Odjel primarne industrije kao glavni uzrok otrovnog cvjetanja modrozelenih algi navodi stalne sušne uvjete, u kombinaciji s visokim temperaturama, kronično malim količinama vode te visokom koncentracijom hranjivih tvari u vodi koje algama omogućuju eksplozivan rast, zatim brzo iscrpljivanje svog kisika iz okolne vode za vrijeme njihovog propadanja te smrt. Povišenjem temperature pak dolazi do smanjenja topljivosti kisika u vodi, pa tako topla voda ne sadrži jednaku količinu otopljenog kisika kao hladna.

No, lokalni mještani ugroženog područja ne slažu se sa službenim priopćenjima te smatraju da je povijest nepromišljenog upravljanja vodama u Novom Južnom Walesu preusmjerila tokove duž rijeke Darling, stvarajući opasno stagnirajuće uvjete, a kako stvari sada stoje, čini se da će se stvari pogoršati puno prije nego što uopće budu imale šansu poboljšanja.

„Suša ne bi imala toliko utjecaja da je u rijeci bilo više vode, čime bi kvaliteta vode bila bolja te ribe vjerojatno ne bi bile tako strahovito pogođene“, zaključio je Richard Kingsford, okolišni znanstvenik sa Sveučilišta Novog Južnog Walesa (UNSW).

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Antarktika godišnje gubi šest puta više leda nego prije 40 godina

Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

Čovječanstvo je od 1970. izbrisalo 60 % populacije divljih životinja

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), čovječanstvo je u četrdeset godina u prosjeku izgubilo 60 % sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Glavne prijetnje životinjskim vrstama koje su identificirane u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

Toplinski val: Tisuće mrtvih riba u rijeci Rajni

Na tisuće mrtvih riba izvađene su iz gornjeg toka rijeke Rajne unatoč naporima švicarskih ribara da ih spase od nezapamćenih visokih temperatura, javlja Euronews.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER