Povratak dabrova potvrđuje očuvanu kvalitetu vode rijeke Kupe

Simpatični glodavci ostavili su vidljiv trag

U gorskokotarskom mjestu Kočičin uočeno je nekoliko izglodanih debala spremnih za „pad“ u rijeku što potvrđuje povratak dabrova, kao i čistoću te zdrav vodotok rijeke Kupe na goranskom području, javlja Novi list.

Svi koji vole rijeke i skloni su ekološkom promišljanju života vrlo dobro znaju da je najbolji znak da je neka rijeka čista i onečišćena to što se na život u njoj odlučuje – dabar.

Naime, taj simpatični glodavac znan iz crtića i stripova na život uz vodu odlučuje se samo ukoliko su vodotoci zdravi. Tim više raduje vijest da su u dolini Kupe, na hrvatskoj stranu, konkretnije na goranskom području, uočeni itekako uočljivi tragovi nazočnosti dabrova.

Naime, Novi list je objavio fotografije koje su im ustupili Alen i Silvija Sobol iz goranskog mjesta Kočičin, čiji su gosti na terenu uočili nekoliko izglodanih debala spremnih za „pad“ u Kupu.

Deblo spremno za „pad“ u Kupu / Snimio: Marinko Krmpotić

Naravno, riječ je o aktivnostima dabrova koji u trenutku kad se odluče na život uz manji vodotok koji je za njih često preplitak, odlučuju na njemu izgraditi branu koja im osigurava dovoljno visoku razinu vode te istodobno štiti ulaz u nastambu od prirodnih neprijatelja kao što su vukovi i medvjedi.

Tek kada zgotove branu, kažu stručnjaci, dabrovi kreću s izgradnjom nastambe koje je jedan dio pod vodom, a drugi iznad vode pri čemu se ulaz u nastambu nalazi podvodno. Dabar je, kako se navodi na Wikipediji, najveći glodavac sjeverne polutke i drugi po veličini na svijetu (poslije kapibare).

„Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 do 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka. Dabar je tipični monogam. Spolna zrelost nastupa s 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od siječnja do ožujka, a parenje se odvija u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od travnja do lipnja. Ima jednu generaciju godišnje. Ženka okoti do 5 mladih. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (minimalno 30 cm). Dabar je isključivi biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta“, stoji na Wikipediji.

Nažalost, u Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća, ali je nizom aktivnosti vraćen u razdoblju od 1996. do 1998. godine u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“.

Već 2012. godine bilo ih je preko tisuću i brzo su se raširili ne samo hrvatskim rijekama, već i vodotocima Bosne, Slovenije i Austrije. U Kupskoj dolini su primjećeni prije nekog vremena, ali konkretnih dokaza poput ovih fotografija do sada nije bilo.

Naravno, novi „stanovnik“ gornjeg toka rijeke Kupe s turističkog je stajališta itekako dobrodošao i svakako predstavlja još jedan razlog za posjet ljepotici Kupi i čarobnom okružju gorskog dijela ove rijeke, navodi Novi list.

Marinko Krmpotić / Novi list

VEZANE VIJESTI

U Parizu je besplatna pitka voda svugdje dostupna

Broj javnih česmi s pitkom vodom posljednjih se godina u francuskoj metropli konstantno povećava. Osim što služe za konzumaciju besplatne pitke vode na javnim površinama, njima će se uskoro osvježavati zrak i snižavati sve više ljetne temperature.

Objavljene zadivljujuće snimke grbavih i sivih kitova

Program istraživanja morskih sisavaca (MMRP) Sveučilišta Hawai'i - Mānoa koristi dronove za proučavanje utjecaja klimatskih promjena, ljudskih aktivnosti i dostupnosti hrane na kitove i dupine

Završena ovogodišnja sječa goranske šume zaražene potkornjakom

Za ovu je godinu završena sječa goranske šume zaražene potkornjakom, a tijekom ove i prošle godine ukupno je posječeno nešto više od 306.000 kubika državne i privatne šume. Kako prenosi Novi list, procjene znanstvenika sa Šumarskog fakulteta kažu kako će iduće godine pojavnost ovog štetnika biti manja, pa će biti i manje sječe, no konkretnije će se znati na proljeće.

Čovječanstvo je od 1970. izbrisalo 60 % populacije divljih životinja

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), čovječanstvo je u četrdeset godina u prosjeku izgubilo 60 % sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Glavne prijetnje životinjskim vrstama koje su identificirane u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER