Sigurno i prihvatljivo recikliranje brodova u EU

Rasprava Europske komisije o provedbi Uredbe o recikliranju brodova

Najnoviji podaci pokazuju da članice EU imaju dovoljno kapaciteta za recikliranje brodova koji plove pod zastavama država članica EU, no brodska industrija tvrdi suprotno

Nova analiza pokazuje da će postrojenja za recikliranje brodova s Europskog popisa postrojenja za recikliranje brodova, navedena unutar Uredbe o recikliranju brodova, imati dovoljno kapaciteta za obradu svih brodova koji plove pod zastavama država članica. Počevši od 1. siječnja 2019. svi brodovi koji plove pod zastavom EU-a moći će se reciklirati samo u postrojenjima navedenim u tom popisu. Prvi popis 18 sukladnih postrojenja koja se nalaze u EU-u objavljen je u prosincu 2016., a dodatna postrojenja koja se nalaze izvan EU-a mogla su se na Popis dodati od 2017.

U Izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedivosti financijskog instrumenta kojim bi se olakšalo sigurno i prihvatljivo recikliranje brodova, izdatom 8. kolovoza 2017., navodi se kako je Komisija u tom vremenu preispitivala 22 zahtjeva za uvrštavanje na Popis koja su podnijela postrojenja za recikliranje brodova iz Kine, Indije, Turske i SAD-a.

Međutim, s navedenim se ne slaže brodarska industrija koja radi jeftinijih troškova obrade otpadnih plovila nastoji na Europski popis dodati postrojenja za recikliranje izvan EU-a, a koja inače ne zadovoljavaju norme i koja mogu ponuditi povoljnije cijene za otpadna plovila zbog niskih troškova rada, manje brige za zdravlje, sigurnost i okoliš, nedovoljnog ulaganje u strojeve i slabog ili nikakvog kapaciteta za gospodarenje opasnim otpadom.

No, navode brodarske industrije opovrgava novo izvješće nevladinih organizacija – Shipbreaking Platform i Transport & Environment (T&E), koje pokazuje da postrojenja koja se trenutno nalaze na Europskom popisu ipak mogu i brojčano i veličinom prihvatiti sva otpadna plovila koja se na godišnjoj razini stvaraju na području zemalja članica Europske unije.

Izvješće također navodi kako trenutno 20 postrojenja država članica EU, koja zadovoljavaju propisane standarde za recikliranje brodova, imaju sposobnost obrade svih brodova koji plove pod zastavom države članice EU i koji se smatraju otpadnim plovilima od 2015. godine. Shodno tome, iz Shipbreaking Platforma i T&E-a smatraju kako zakonodavci ne bi smjeli odgoditi provedbu propisa ili sniziti kriterije uvrštavanja na Popis onih postrojenja koja inače ne bi smjela djelovati na području EU.

Izvor: Shipbreaking Platform

Bitno je naglasiti kako se za recikliranje brodova uobičajeno koriste tri metode: nasukavanje broda, recikliranje dok brod još pluta uz obalu i njegovo rezanje u remontnom brodogradilištu. Od navedenih opcija, osobitu zabrinutost predstavljaju metode recikliranja koje uključuju nasukavanje broda i recikliranje broda dok još pluta.

Metoda nasukavanja broda je najjednostavnija metoda, relativno je jeftina i zahtijeva malo potrebne infrastrukture. Nažalost, najčešće se provodi bez adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih standarda, a i bez standarda koji se tiču zaštite okoliša. S druge strane, recikliranje broda u plutajućem stanju može imati iznimno negativan utjecaj na lokalni okoliš, narušavajući pritom uvjete života i uzrokujući onečišćenje vode i zraka. Iz navedenog proizlazi kako najsigurniju opciju brodskog recikliranja predstavlja rezanje brodova u remontom brodogradilištu, čime se u potpunosti može kontrolirati utjecaj štetnih tvari i njihovo pravilno odlaganje. Postrojenja koja se bave takvom reciklažom imaju visoke standarde za očuvanje zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša.

„Posao recikliranja brodova iz EU prilika je za poticanje kružnog gospodarstva i stvaranje zelenih poslova u Europi. Postrojenja s Europskog popisa imaju sposobnost obrade svih brodova koji plove pod zastavama država članica EU i čak još više. Nema izgovora za slanje brodova u opasna i onečišćujuća postrojenja koja se nalaze izvan EU“, poručila je Lucy Gilliam iz T&E-a.

Europska komisija, nacionalni stručnjaci i dionici sastaju se danas 3. listopada kako bi razmotrili provedbu Uredbe.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Večeras prvi brački ZERO WASTE koncert

Prvi brački ZERO WASTE koncert i 1. okupljanje mladih bračkih bendova održat će se večeras u 20.30 sati na Vlačici u Supetru u organizaciji kluba Mladi ZaNaS

Kako Europljani upravljaju komunalnim otpadom?

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU svake godine, vidljiv je i vrlo složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

Tko su „najprljaviji“ Europljani?

Europska komisija je objavila izvještaj o provedbi EU legislative o otpadu, uključujući i „rano upozorenje“ zemljama članicama EU na rizik od nedostataka u ostvarivanju ciljeva na području recikliranja komunalnog otpada.

Rok za prilagodbu zakonodavstva RH za prelazak na kružno gospodarstvo

Dana 4. srpnja 2018. godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice koje u sljedeće dvije godine moraju napraviti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva za prelazak na kružno gospodarstvo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER