Klimatsko izvješće za 2017. godinu dokazuje kako je svijet na pragu ulaska u novo razdoblje globalnog zatopljenja

Prosječne temperature na Zemlji su u 2017. godini bile iznimno visoke, pa je prošla godina, ovisno o skupu podataka, rangirana kao druga ili treća najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od sredine 19. stoljeća. Potvrđeno je i da je 2017. godina bila najtoplija godina bez utjecaja klimatskog poremećaja El Niña, kao i da je toplija nego bilo koja godina prije 2015.

Toplinski val otopio najveći švedski vrh

Južni vrh planine Kebnekaise zbog topljenja leda vjerojatno više nije najviši vrh Švedske, a toplinski val u arktičkom krugu nastavlja pržiti cijelu regiju.

Porast emisije CO₂ iz tropskih šuma je neminovan

Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više CO₂ nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.

Apetit ptica za insektima postao je možda prevelik

Apetit ptica za kukcima mogao bi postati neodrživ, a opadajući broj insekata diljem svijeta nedostatan za ptičje potrebe što bi moglo dovesti do prijetnje izumiranja nekih vrsta ptica, uključujući i onih značajnih za suzbijanje štetočina. Vjerovali ili ne, ptice pojedu gotovo pola milijarde tona insekata godišnje!

Pametniji izvori obnovljive energije otvaraju nova tržišta

Potreba za obuzdavanjem globalnog zatopljenja utjecala je na razvoj dvije pametne tehnologije obnovljivih izvora energije – priobalne vjetroelektrane i koncentriranu solarnu energiju, koje će znatno preoblikovati električnu industriju. Oba načina proizvodnje energije nekada su se smatrala izvedivima, ali preskupima za natjecanje s fosilnim gorivima.

Stabla u gradovima ublažavaju urbani utjecaj na klimu

Stabla u urbanim područjima su puno više od same dekoracije. Ona obogaćuju život u gradovima, ublažavaju klimatske promjene i njihove posljedice te spašavaju porezne obveznike od potrošenih milijuna. Pohranjivanjem velike količine ugljika, stabla ublažavaju ionako veliki utjecaj gradova na klimatske promjene.

Podzemnim staklenicima protiv klimatskih promjena

Ekstremni klimatski uvjeti velike južnoameričke visoravni bolivijskim poljoprivrednicima već godinama onemogućavaju uspješan uzgoj voća i povrća. Švicarski istraživač dosjetio se uzgoja ispod razine tla kako bi se usjevi očuvali od vanjskih vremenskih uvjeta te je započeo s gradnjom eksperimentalne farme podzemnih staklenika. Igrom slučaja, gradnju ove prave eko-farme uspješno je dovršila obitelj Gemio, a priču o tome objavio je BBC.

Jesu li i vanzemaljci žrtve klimatskih promjena?

Studija provedena na Sveučilištu u Rochesteru koristi se matematičkim modelima kako bi na primjeru poznatih, izumrlih civilizacija mogla predvidjeti tijek uništenja uzrokovanog nedostatkom životnih resursa i prekasnom reakcijom na klimatske promjene.

Isparavanjem jezera emitira se sve više metana u atmosferu

Sve veće globalno zatopljenje uzrokuje brže isparavanje jezera čime se u atmosferu sve više oslobađaju staklenički plinovi – vodena para i metan. Oni pak dodatno ubrzavaju globalno zatopljenje što stvara opasni začarani krug za Zemlju.

Šest filmova o klimatskim promjenama koje vrijedi pogledati

Film je umjetnost koja nas, prvenstveno, opušta i zabavlja, bilo poticanjem smijeha, suza ili lučenja adrenalina. S druge strane, on je i sredstvo izražavanja društvenih, političkih, ekoloških i drugih problema koji se tako nastoje osvijestiti i približiti široj publici. Ukratko predstavljamo šest filmova koji ukazuju na probleme uzrokovane klimatskim promjenama. Kako je to tematika koja se tiče svih nas, mogli bi se u njima pronaći, naučiti nešto novo i doživjeti svijet na malo drugačiji način.