Što se događa s najvećom morskom kornjačom na svijetu tijekom 15 do 20 godina koje provede daleko od obale, izvan pogleda znanstvenika? Upravo na to pitanje odgovara novo istraživanje znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB)  dr. sc. Nine Marn i međunarodnog tima suradnika iz Australije i SAD-a.

Mehanokemija, koja kemijske reakcije pokreće mehaničkom silom, sve je češća u sintezi materijala i održivoj „zelenoj” kemiji. Provodi se naizgled jednostavno – mljevenjem kuglicama. Ipak, ono najvažnije, što se zbiva u samom trenutku sudara kuglica i čestica, ostajalo je izvan dosega izravnog promatranja.

Ovo je povijesna prilika i jedno od najznačajnijih priznanja koje je hrvatski znanstveno-inovacijski sustav ikad dobio. Ovim projektom Hrvatska je iz sudionika prešla u poziciju europskog lidera u području voda, mora i inovacija, te stekla izravan pristup ključnim alatima, znanju, partnerstvima i financiranju.

U sklopu Noći muzeja u petak, 30. siječnja, Nezavisni kulturni centar Azimut, u suradnji s Hrvatskim planinarskim klubom Sv. Mihovil Speleološki odsjek, JU Nacionalni park Krka i Institutom Ruđer Bošković, predstavlja program „Vodeno blago krškog podzemlja“. 

Suradnja znanstvenika Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković i domaće tvrtke SeaCras donijela je nova saznanja o pojavi morske sluzi u Jadranu koja je izazvala zabrinutost među građanima i turistima usred sezone.

U utorak, 13. siječnja, dm je Institutu Ruđer Bošković donirao 17.290 eura za istraživački projekt čiji je cilj razvoj novih terapija koje će rak prostate učiniti ranjivijim i manje opasnim.

Kako u praksi izgleda zaštita mora utemeljena na podacima i dugoročnom istraživanju, može se vidjeti u radu Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković (IRB). Istraživački tim okupljen oko projekta TransOTin pokušava napraviti ono što je u upravljanju okolišem najteže, a to je uredno dovršiti priču o zagađivalu koje smo već izbacili iz upotrebe, ali mu još dugujemo pametan plan upravljanja onečišćenjem.

Sitnije od tisućinke vlasi kose, metalne nanočestice nalazimo u nizu proizvoda, od tekstila i kozmetike, do elektronike. Nakon uporabe završavaju u odvodima, a velika većina njih „uhvati” se u mulju tijekom pročišćavanja otpadnih voda.

U Centru za istraživanje mora u Rovinju potvrđena je suradnja IRB-a i DHMZ-a oko integracije podataka meteorološko-oceanografskih plutača. Integracijom podataka stvara se preciznija slika procesa na Jadranu, koja vodi do sigurnije plovidbe, bolje zaštite obalnih zajednica, održivijeg razvoja turizma i ribarstva te kvalitetnije pripreme na klimatske promjene.

Povodom Dana Grada Rovinja održana je treća ekološka akcija u okviru inicijative „Sretno more“. Na plaži Porton Biondi okupili su se volonteri, ronioci i učenici kako bi zajedničkim snagama očistili rovinjsko podmorje i obalu, pri čemu je prikupljeno preko 200 kilograma otpada.