Prošlog stoljeća, jedan od najupečatljivijih toplinskih valova u Francuskoj zabilježen je u kolovozu 1911. godine. Prije 114 godina Francuska se „pržila“ na iznimno visokim temperaturama – u vrijeme kada klimatske promjene i globalno zatopljenje još nisu bile teme rasprava, ali ni dezinformacija današnjih stručLJaka.

Milijuni Francuza i dalje su izloženi iznimno visokim temperaturama uslijed najnovijeg toplinskog vala, a stanovnici velikih gradova poput Bordeauxa dosad nikad nisu doživjeli ovako intenzivnu vrućinu. Oboreni su brojni rekordi s temperaturama koje se približavaju 43 °C, a najviše zabrinjava što će ovaj toplinski val trajati barem još tjedan dana.

Ekstremna vrućina snažno opterećuje ljudsko tijelo te može izazvati mučninu, vrtoglavicu i dehidraciju, a dugotrajnija izloženost može uzrokovati još štetnije posljedice. Međutim, sve brojnija istraživanja pokazuju da postoji još jedan, manje poznat učinak ekstremne vrućine – ona ubrzava starenje. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama uzrokuje propadanje stanica i tkiva te ubrzava biološko starenje.

Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

U petak 30. svibnja, u Francuskoj i Španjolskoj izmjerene su neuobičajeno visoke temperature za mjesec svibanj. Prema podacima francuske nacionalne meteorološke službe Météo-France, temperature su na jugozapadu zemlje dosegle rekordne mjesečne vrijednosti.

Ljeto 2025. prijeti da postane jedno od najtoplijih i najsmrtonosnijih u povijesti Europe. Prema najnovijim analizama vodećih klimatskih institucija poput Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i Max Planck Instituta za meteorologiju, postoje vrlo jasni pokazatelji da se kontinent sprema za još jedan u nizu ekstremnih toplinskih valova.

Ekstremni klimatski događaji - toplinski valovi, poplave, tropske ciklone, propadanje usjeva, šumski požari i suše – postat će intenzivniji s daljnjim zagrijavanjem Zemljine atmosfere. Današnja djeca tijekom svog života doživjet će više klimatskih ekstrema nego bilo koja prethodna generacija.

Umjesto da nastavimo idealizirati „zelene“ milijardere i klimatske investicijske fondove, vrijeme je da se izravno obračunamo s njihovim stvarnim doprinosom klimatskoj katastrofi. Neka plaćaju oni koji su nas doveli do ruba – i neka se prestanu skrivati iza zelenih dekoracija.

Nakon neuobičajeno toplog i suhog početka godine, novi izvještaj Europskog opservatorija za sušu (European Drought Observatory – EDO) ukazuje na sve izraženije posljedice suše diljem Europe.