Skakanje je čest način kretanja među kukcima i vodozemcima, a gotovo je stotinu puta energetski učinkovitije od letenja. Za razliku od komarca, koji mora neprestano trošiti energiju kako bi ostao u zraku, buha se napreže samo kada skače. Takve uštede energije mogle bi biti korisne i u robotici: skupina malih, jednostavnih robota koji se kreću skakanjem mogla bi istražiti određeno područje uz mnogo manje troškove nego leteći dronovi.

Doprinos koji je razvio istraživač ove ustanove integriran je u „nuclei“, koji je jedan od najčešće korištenih alata otvorenog koda za kibernetičku sigurnost.

Pametni satovi mogu pružiti korisne zdravstvene informacije, ali mnoge vrijednosti koje prikazuju zapravo su algoritamske procjene, a ne izravna mjerenja tjelesnih parametara. Osim toga, neki su rezultati precizniji od drugih, pokazalo je novo istraživanje.

Revolucionarni sustav umjetne inteligencije razvijen na izraelskom Sveučilištu Tel-Hai prepoznaje bol kod konja i objašnjava svoje odluke na način koji veterinari mogu provjeriti, otvarajući nove mogućnosti za dobrobit životinja i zdravstvenu skrb ljudi.

Kolonije zemnog bumbara (Bombus terrestris) izložene gljivičnom patogenu ličinki Ascosphaera apis pokazivale su sve veću sklonost nektaru koji sadrži kvercetin, dok takvo ponašanje nije zabilježeno kod kolonija izloženih bakteriji Serratia marcescens ni kod neizloženih kontrolnih kolonija. Takvo ponašanje upućuje na mogućnost hranjenja u ljekovite svrhe koje ovisi o vrsti patogena, no učinci na težinu infekcije ili preživljavanje ličinki nisu mjereni.

Senatska uprava za mobilnost, promet, zaštitu klime i okoliš (SenMVKU) zajedno s društvom Berliner Immobilienmanagement GmbH (BIM) temeljito modernizira klimatske komore Zavoda za zaštitu bilja (Pflanzenschutzamt Berlin).

Novo istraživanje Sveučilišta Emory pokazuje da bi uzimanje većih doza vitamina D u obliku dodataka prehrani moglo biti povezano s boljim kognitivnim sposobnostima kod odraslih osoba s povećanim rizikom od demencije.

Novo istraživanje pokazuje da je danas ekstremnom toplinskom stresu najmanje jedan dan godišnje izloženo 22 posto svjetskog stanovništva, u odnosu na 16 posto tijekom 1970-ih. Uz sve češće, intenzivnije i rasprostranjenije vrućine, sve toplije noći i sve dulja razdoblja toplinskog stresa, u Europi se ekstremni toplinski stres pojavljuje čak 2,5 puta češće nego prije pola stoljeća.

Jednostavan krvni test koji su razvili istraživači Sveučilišta u Tel Avivu mogao bi pomoći u otkrivanju raka pluća u ranijoj fazi, potencijalno mnogo prije nego što ga mogu otkriti konvencionalne dijagnostičke metode. Test analizira obrasce u fragmentima DNK pronađenima u krvi pomoću posebno razvijenog DNK čipa i tehnologije optičkog skeniranja.

Ovu periodičnu prirodnu pojavu, zajedno s promjenama obrazaca atmosferske i oceanske cirkulacije, karakteriziraju temperature mora koje su u dijelovima ekvatorijalnog Pacifika više od uobičajenih. Regionalni učinci El Niña kreću se od poplava u pustinjskim područjima i kašnjenja monsuna do promjena u područjima u kojima je vjerojatnije stvaranje tropskih ciklona.