CAMS Atmosphere Watch 2026 © CAMS / ECMWF
1/5
NAJNOVIJE
- Polovica stanovništva Europe ove je godine bila izložena visokim razinama prizemnog ozona
- Mladi kao delegati UN-a raspravljaju o održivosti i klimatskim izazovima
- Dodijeljene nagrade za najbolje projekte priuštivog stanovanja u Hrvatskoj
- „Walk and Talk“ na varaždinskom groblju
- Platak ponovno okuplja ljubitelje pasa i prirode
- Djeca uz Dravu dobila učionicu u prirodi
- Slavonski Brod domaćin četvrte međunarodne konferencije WASTE TO ENERGY
- Hrvatska dobiva novu nacionalnu mrežu od 95 seizmoloških postaja
- Deseto Copernicusovo izvješće o stanju oceana: morski toplinski valovi u Sredozemlju dosegnuli najviše razine u posljednja dva desetljeća
- Bečke škole smanjile otpad od hrane za 20 posto
Polovica stanovništva Europe ove je godine bila izložena visokim razinama prizemnog ozona
TOPLINSKI VALOVI I ONEČIŠĆENJE ZRAKA | Uzastopni toplinski valovi od lipnja do kolovoza pogodovali su stvaranju prizemnog ozona, a posebno visoke koncentracije zabilježene su u južnoj Europi
Polovica stanovništva Europe tijekom 2026. bila je izložena razinama prizemnog ozona koje se klasificiraju kao „loše“, „vrlo loše“ ili „iznimno loše“, pokazuje nova analiza CAMS Atmosphere Watch 2026 Copernicus službe za nadzor atmosfere (Copernicus Atmosphere Monitoring Service – CAMS).
Analiza CAMS Atmosphere Watch 2026 obuhvaća prvih osam mjeseci ove godine i pokazuje da su uzastopni ljetni toplinski valovi znatno utjecali na onečišćenje prizemnim ozonom diljem Europe.
Prizemni ozon jedan je od onečišćujućih spojeva čije je nastajanje snažno povezano s vremenskim uvjetima. Za razliku od ozona u stratosferi, koji štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog zračenja, prizemni ozon je sekundarno onečišćenje koje nastaje nizom kemijskih reakcija potaknutih Sunčevom svjetlošću i visokim temperaturama. U tim reakcijama sudjeluju ponajprije dušikovi oksidi, koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, te hlapivi organski spojevi iz prirodnih i antropogenih izvora.
Zbog toga se koncentracije prizemnog ozona mogu povećavati tijekom ljetnih mjeseci, kada stabilne vremenske prilike i snažnije Sunčevo zračenje pogoduju fotokemijskim reakcijama i njegovu nakupljanju. Osim emisija povezanih s industrijom, otapalima i cestovnim prometom, stvaranju ozona pridonose i prirodne emisije hlapivih organskih spojeva iz vegetacije, koje se također mogu povećavati pri visokim temperaturama. Izgaranje biomase i šumski požari dodatni su izvor prekursora ozona.
- Udio stanovništva izloženog dugotrajnom onečišćenju prizemnim ozonom u 2026. godini (do 15. rujna), prema prosječnim maksimalnim dnevnim osmosatnim koncentracijama tijekom vrhunca sezone ozona. U Europi je 50 % stanovništva bilo izloženo razinama klasificiranima kao „loše“, „vrlo loše“ ili „iznimno loše“, dok je samo 8 % bilo izloženo razinama koje zadovoljavaju smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije. © CAMS / ECMWF
Europa među najizloženijim dijelovima svijeta
Prema analizi CAMS-a, gotovo 40 % svjetskog stanovništva tijekom prvih osam mjeseci 2026. bilo je izloženo iznimno visokim razinama prizemnog ozona. Samo oko 5 % svjetskog stanovništva bilo je izloženo dugotrajnim razinama ozona koje se klasificiraju kao „dobre“, dok je još 15 % bilo izloženo „zadovoljavajućim“ razinama. Azija je bila najizloženiji kontinent, a slijede Europa i Sjeverna Amerika.
CAMS dugotrajnu izloženost procjenjuje na temelju šestomjesečnog pomičnog prosjeka prizemnog ozona, odnosno prosječne koncentracije tijekom vrhunca sezone ozona. Riječ je o šest uzastopnih mjeseci u godini s najvećom izloženošću. Za taj pokazatelj Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da koncentracija ozona ostane ispod 60 µg/m³, dok analiza CAMS-a pokazuje da je vrlo malo područja na sjevernoj hemisferi ostalo ispod te vrijednosti.
Za kratkotrajnu izloženost, izraženu kao maksimalna dnevna osmosatna srednja vrijednost, preporučena vrijednost WHO-a iznosi 100 µg/m³. CAMS navodi kako su tijekom 2026. među gradovima s nekima od najvećih razina dugotrajne izloženosti bili Rio de Janeiro u Južnoj Americi, Mexico City u Sjevernoj Americi, Milano u Europi, Delhi u Aziji i Kairo u Africi.
- Prosječne maksimalne dnevne osmosatne koncentracije prizemnog ozona tijekom šest uzastopnih mjeseci s najvišim razinama onečišćenja u 2026. godini (podaci do 15. rujna). Najviše vrijednosti zabilježene su u južnoj Europi, posebice u sjevernoj Italiji i dijelovima Sredozemlja. © CAMS / ECMWF
Toplinski valovi povećali koncentracije ozona
Europa je tijekom ljeta 2026. bila pogođena uzastopnim i ekstremnim toplinskim valovima, a CAMS-ove karte pokazuju izražen gradijent između sjevera i juga kontinenta. Uzastopni toplinski valovi od lipnja do kolovoza povećali su doprinos lokalnih izvora prekursora stvaranju ozona. Povišene koncentracije, koje su premašivale granične vrijednosti postavljene radi zaštite zdravlja, zadržavale su se i širile zahvaljujući stabilnim i toplim vremenskim uvjetima.
Prema europskim propisima koje CAMS navodi u analizi, maksimalna dnevna osmosatna srednja koncentracija ozona ne bi smjela prelaziti 120 µg/m³ više od 18 dana godišnje, dok je dugoročni cilj 100 µg/m³, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Podaci za 2026. pokazuju da je Europa imala poteškoća s ostvarivanjem tih ciljeva, posebno na jugu kontinenta.
Na koncentracije prizemnog ozona tijekom europskih toplinskih valova nisu utjecali samo lokalni izvori. CAMS ističe važnost pozadinskih koncentracija i prijenosa ozona na velike udaljenosti. Životni vijek ozona u troposferi kreće se od nekoliko dana pri tlu do nekoliko tjedana na većim visinama, zbog čega onečišćenje prizemnim ozonom predstavlja kombinaciju lokalnih emisija prekursora i dalekosežnog atmosferskog prijenosa.
Analiza za Bergamo u sjevernoj Italiji, jedno od najizloženijih područja tijekom toplinskog vala 28. srpnja 2026., pokazuje koliko je taj prekogranični utjecaj važan. CAMS navodi da je u tom slučaju uloga hemisfernog prijenosa ozona bila jednako važna kao doprinos svih antropogenih izvora u Europi zajedno.
- Broj dana u 2026. godini (do 15. rujna) tijekom kojih je maksimalna dnevna osmosatna srednja koncentracija prizemnog ozona premašila ciljnu vrijednost EU-a od 120 µg/m³. Najviše prekoračenja zabilježeno je u sjevernoj Italiji, gdje je na pojedinim područjima ta vrijednost premašena više od 30 dana. © CAMS / ECMWF
Požari dodatno opteretili kvalitetu zraka
Visoke temperature i sušni uvjeti tijekom ljeta nisu pogodovali samo nastanku prizemnog ozona nego su stvorili i povoljne uvjete za velike šumske požare. CAMS posebno izdvaja požare u Francuskoj, Španjolskoj i Belgiji, čiji se dim prenosio stotinama, pa i tisućama kilometara.
Onečišćenje zraka povezano s katastrofalnim požarima u francuskim departmanima Gironde i Landes, kao i u španjolskim pokrajinama Madrid i Ávila, osjećalo se stotinama kilometara od opožarenog područja. Uz velik broj evakuiranih, deseci tisuća stanovnika morali su ostati u zatvorenim prostorima kako bi izbjegli izloženost štetnom dimu.
Madrid i Ávila pritom su zabilježili najveće emisije povezane s požarima najmanje od 2003. godine, promatrano prema procijenjenoj količini ugljika oslobođenog izgaranjem vegetacije, uz iznimno visoke emisije finih lebdećih čestica iz oba požarišta. U Belgiji je požar koji je u kolovozu zahvatio prirodni rezervat Hautes Fagnes (Hoge Venen) bio najveći požar te vrste ondje u posljednjih stotinu godina, a gusti stupovi dima prošli su preko Njemačke i stigli sve do Poljske.
Požari, međutim, ne proizvode samo lebdeće čestice. U atmosferu ispuštaju ugljik i niz drugih onečišćujućih tvari, među kojima su i prekursori ozona. Kako dimni oblaci stare i prenose se atmosferom, ti spojevi mogu povećavati neto proizvodnju ozona. CAMS pritom naglašava da je precizno određivanje stvarnog doprinosa požara koncentracijama ozona u najizloženijim europskim područjima, među kojima navodi Francusku, Španjolsku i Belgiju, još uvijek predmet aktivnih istraživanja.
Prizemni ozon ostaje poseban izazov
Iako se kvaliteta zraka u Europi poboljšala kada je riječ o većini onečišćujućih tvari obuhvaćenih europskim propisima, CAMS ističe da je ozon iznimka. Za razliku od antropogenih lebdećih čestica, dušikova dioksida i sumporova dioksida, čije su koncentracije smanjene zahvaljujući mjerama za ograničavanje emisija, kod ozona nije zabilježen jasan silazni trend.
Problem dodatno otežava povezanost stvaranja ozona s visokim temperaturama i Sunčevim zračenjem. CAMS upozorava da će u područjima s češćim toplinskim valovima lokalne koncentracije prizemnog ozona rasti, čime se može djelomično poništiti korist postignuta smanjivanjem emisija njegovih prekursora.
CAMS Atmosphere Watch 2026 tako pokazuje da prizemni ozon nije samo lokalni problem onečišćenja zraka. Njegove koncentracije ovise o lokalnim emisijama, meteorološkim uvjetima i prijenosu onečišćenja na velike udaljenosti, dok toplinski valovi i veliki požari dodatno stvaraju uvjete pogodne za njegovo nastajanje i širenje.
Tijekom prvih osam mjeseci 2026. upravo je kombinacija tih čimbenika dovela do toga da je polovica stanovništva Europe bila izložena lošim, vrlo lošim ili iznimno lošim razinama prizemnog ozona.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
