Mikroplastika leti zrakom zahvaljujući mrskim insektima

Plastično onečišćenje se iz voda hranidbenim lancima širi i na kopnene životinje

Poznato je da onečišćenje svjetskih oceana plastičnim otpadom predstavlja jedan od gorućih okolišnih problema našeg planeta, no znanstvenici su upravo otkrili novi način kojim se mikroplastika drugim hranidbenim lancima iz voda širi i na kopnene životinje.

Baš kada ste pomislili da ne može gore

Novo alarmantno otkriće britanskih znanstvenika pokazuje da larve komaraca, koje se u vodi hrane otpacima biljnog i životinjskog podrijetla, algama, bakterijama i praživotinjama, preuzimaju i čestice mikroplastike te ih u sebi zadržavaju tijekom svoje četiri razvojne faze prerastanja u odrasle leteće komarce. Takvi odrasli insekti predstavljaju hranu za ptice i šišmiše, čime mikroplastika završava i u želucima kopnenih životinja, a ne samo morskih bića. Ovaj je proces poznat kao ontogenetski prijenos, što znači da se događa dok organizam sazrijeva i pomiče staništa.

Larve komaraca / Fotografija: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Nakon što ptice i šišmiši konzumiraju komarce s česticama plastike, onečišćenje se može prenijeti i u druge hranidbene lance i ekosustave, tvrde istraživači sa Sveučilišta Reading u Ujedinjenom Kraljevstvu, a njihovu studiju objavljuje  Biology Letters.

„Ovim istraživanjem dobili smo nova saznanja kako se mikroplastika može širiti putem nekoliko životnih faza letećih insekata, omogućujući onečišćenje svih vrsta živih bića koja im inače ne bi bila izložena“, izjavila je jedna od članica istraživačkog tima, biologinja Amanda Callaghan.

„Činjenica da plastika kontaminira gotovo svaki kutak okoliša i njegove ekosustave uistinu je šokantna“, dodala je Callaghan.

Callaghan i njezin tim hranili su larve komaraca fluorescentnim česticama mikroplastike u laboratorijskim uvjetima, a zatim su njihov rast pratili mikroskopom. Plastika je u komarcima ostala kroz sve stadije njihovog razvoja i to u njihovim malpighovskim tubulama, strukturama ekvivalentnim ljudskim bubrezima.

Fluorescentna mikroplastika u tijelima komaraca / Fotografija: University of Reading

Mikroplastici su za potpunu razgradnju u okolišu potrebne i stotine godina, a ovo istraživanje dokazuje kako je njezino širenje moguće i s najsitinijim česticama koje se nalaze u tijelima komaraca.

Već nam je poznato da plastika koja onečišćuje naše rijeke, mora i oceane može imati štetan učinak na biljni i životinjski svijet te se hranidbenim lancima širiti i na na čovjeka. Sada doznajemo kako te štetne, mikroskopske čestice zahvaljujući komaracima mogu mijenjati oblik te iz plastikom onečišćenih voda prijeći i u zrak.

Problem mogu predstavljati i ostali insekti

„Zahvaljujući i ovim novim spoznajama da mikroplastika može biti prenesena od larve do odraslog komarca, koji potom služe kao hrana mnoštvu većih životinja, potrebno je hitno istaknuti potrebu drastičnog smanjenja upotrebe plastike“, izjavila je za BBC Emma Priestland, voditeljica kampanje Friends of the Earth.

Osim komaraca problem mogu predstavljati i drugi insekti kao što su vodencvjetokrilaši (Ephemeroptera), vretenci (Odonata) i mušice Culicoides impunctatus, koji svoj život započinju u ribnjacima i barama prije nego što postanu hrana većim životinjama.

Znamo da se i najmanja čestica plastike koja dospije u prirodu hranidbenim lancima može prenijeti sa životinje na životinju i na kraju imati ozbiljne posljedice za prirodne ekosustave.

Nadamo se kako će ova nova studija pomoći pri isticanju problema plastičnog otpada i potaknuti nas na smanjenje upotrebe plastike.

„U svjetskim se medijima mnogo pozornosti posvećuje problemu plastičnog onečišćenja oceana, no naše istraživanje otkriva da je mikroplastika također i u zraku iznad nas“, zaključuje Callaghan.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

EU razmatra usvajanje zakona o zabrani mikroplastike

Europska agencija za kemikalije podnijela je prijedlog za ograničenje čestica mikroplastike koje se namjerno dodaju različitim proizvodima koje koriste sami potrošači ili tvrtke. Ukoliko se usvoji, količina mikroplastike u EU koja ulazi u okoliš mogla bi se smanjiti za 400 tisuća tona u narednih 20 godina.

Koliko mikroplastike završi na našem tanjuru?

Novi dokazi potvrđuju da mikroplastika, koju konzumiraju morske životinje, putem hranidbenih lanaca završava na našim stolovima. Postoji li određena razina mikroplastike koju možemo konzumirati, a da neće ugroziti naše zdravlje?

U svega 6 sati milijarde akumuliranih čestica mikroplastike u tijelima školjkaša

Jedna od najvećih zabrinutosti oko proliferacije mikroplastike u svjetskim oceanima jest da je vrlo lako moguće njeno prenošenje hranidbenim lancima sve do čovjeka, a novo provedeno istraživanje dalo je zabrinjavajuće rezultate o brzini kojom se te sićušne čestice plastike mogu akumulirati u tijelima školjkaša.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER