U Milanu predstavljen novi plan za razvoj pješačke i biciklističke mobilnosti

Möves | Nove smjernice za aktivnu mobilnost i za Milano koji je održiviji, pristupačniji, sigurniji i ugodniji za život

Möves je novi plan Grada Milana kojim se definiraju ciljevi, strategije i mjere za razvoj pješačke i biciklističke mobilnosti. Smjernice ovog plana, koji ima ambiciju pretvoriti grad u sve pristupačniji, održiviji prostor prilagođen čovjeku, u ponedjeljak su predstavili su gradonačelnik Milana Giuseppe Sala te gradski dužnosnici zaduženi za mobilnost, javne radove i javni prostor te razvoj gradskih četvrti i građansku participaciju.

Novi plan rezultat je složenog participativnog procesa kojim je prikupljeno više od 1175 prijedloga građana, udruga i lokalnih institucija. Möves predstavlja prekretnicu u načinu promišljanja urbanog prostora i kretanja. Ovaj plan ne predstavlja skup pojedinačnih zahvata, već integriranu viziju koja povezuje planiranje, infrastrukturu, sigurnost, pristupačnost i sudjelovanje, polazeći od pretpostavke da smanjenje automobilskog prometa znači veću sigurnost u prometu, manje onečišćenje zraka te neposredne koristi za kvalitetu zraka i općenito za kvalitetu života.

Dokument definira glavnu biciklističku mrežu u duljini od 565 km, odnosno 210 km glavne mreže sastavljene od 29 različitih ruta i 355 km sekundarne mreže. Trenutačno je ostvareno oko 46 % glavne mreže, u različitim oblicima i u oba smjera. Neke strateške rute već su u poodmakloj fazi, s više od 80 % dovršenosti, među njima Buenos Aires–Monza, Gioia–Martesana, Monforte–Corelli, Naviglio Pavese (VenTo), Naviglio Grande, Sempione–Gallarate i Garibaldi–Testi.

U tijeku su radovi na biciklističkoj stazi uz sjeverozapadni dio kružne tramvajske trase, od nadvožnjaka Ghisolfa do Piazzale Zavattari (3,4 km), kao i oni u ulici Via Pietro Boifava, u četvrti Chiesa Rossa. Uskoro počinju radovi na drugoj dionici u četvrti Bagolari (2,3 km), koja će povezati četvrti Porta Romana i Navigli, djelomično kao izdvojena staza, a dijelom u mješovitom prometu uz mjere smanjenja brzine.

Uz stvaranje kontinuiranih ruta, kvaliteta i učinkovitost kretanja biciklom mogu se poboljšati širenjem ponude i vrsta usluga – primjerice, sustavom dijeljenja bicikala i P+R parkiralištima, osobito u zonama presjedanja na javni prijevoz.

  • Glavna biciklistička mreža © Comune di Milano

Za pješački promet plan Möves predviđa 194 javna prostora za preoblikovanje u pješačkom smjeru, ukupne površine 1 884 626 m², 109 školskih zona označenih kroz participativni proces, s ciljem povećanja sigurnosti i širenja pješačkih površina te 404 km glavnih pješačkih ruta s potrebom unapređenja. Dokument također definira strategije poboljšanja: osiguranje većeg kontinuiteta pješačke mreže i povezanosti između četvrti, povećanje prohodnosti unutar blokova, identificiranje i razvijanje glavnih pješačkih pravaca uz osiguranje njihove povezanosti, sigurnosti i kvalitete kako bi učinkovito povezivali usluge, škole i gradske sadržaje.

U skladu s tim načelima, milanska gradska uprava nastavit će postavljati tzv. berlinske jastuke za smirivanje prometa. Predviđeno je i proširenje zona u kojima će se uz nogostupe postavljati zaštitni stupići, a cilj je dosegnuti najmanje 200 po četvrti, na oko 40 lokacija u gradu.

U suradnji s gradskim četvrtima identificirano je i oko 25 lokacija na kojima će se prioritetno provoditi mjere smirivanja prometa, povećanja broja pješačkih prijelaza i širenja nogostupa. „Smanjenje ograničenja brzine snažno je povezano sa sigurnošću u prometu jer pješak ima gotovo 100 % šanse za preživljavanje pri udaru vozila koje vozi brzinom manjom od 30 km/h, dok se pri 50 km/h te šanse prepolovljuju“, ističu u Gradu Milanu.

„Kako bi bicikliranje i pješačenje postali stvarni stupovi urbanog sustava održive mobilnosti, potrebne su strukturirane i dugoročne politike: sigurna i kontinuirana infrastruktura, uklanjanje arhitektonskih prepreka, poticaji, kampanje osvještavanja i ulaganja u intermodalnost. Projekt Möves temelji se na novoj viziji u kojoj su hodanje i vožnja biciklom prirodni i svakodnevni izbori s dubokim koristima“, dodaju.

Poticanjem pješačke i biciklističke mobilnosti milanska gradska uprava želi postići smanjenje prometnih gužvi i povećati učinkovitost javnog prijevoza. Posljedica bi bila i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka uzrokovanih prometom.

Pješačenje i vožnja biciklom također pozitivno utječu na zdravlje te mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa kod odraslih. Osim toga, u vrijeme najvećih prometnih gužvi bicikl je, uz kvalitetnu biciklističku infrastrukturu, često brži od automobila, s prosječnom brzinom između 17 i 24 km/h u odnosu na 17 km/h automobila.

  • Glavna biciklistička mreža © Comune di Milano

Möves je stoga osmišljen kako bi pratio i usmjeravao razvoj biciklističke i pješačke mobilnosti kao alat koji oblikuje odluke i djelovanje gradske uprave, polazeći od pretpostavke da održiva mobilnost nije samo ekološki izbor, nego i pokretač inovacija, kvalitetnog turizma i novih gospodarskih aktivnosti.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Argentinierstraße: U Beču otvorena prva biciklistička ulica prema nizozemskom modelu

Ulica Argentinierstraße u četvrtom bečkom okrugu Wieden oplemenjena je sa 70 novih stabala i 2800 m² zelenih površina nastalih uklanjanjem asfalta. Koncept prve bečke biciklističke ulice prema nizozemskom modelu postavlja nove standarde u Austriji, a središte grada dobilo je važnu biciklističku vezu s novim stambenim naseljima koji niču južno od Glavnog kolodvora.

U Beču sve više ozelenjenih školskih prostora bez automobila

Grad Beč preuređuje prilaze školama, uklanja nepropusne površine i stvara zeleni prostor za igru, učenje i siguran boravak. Od 2022. godine u Beču je preuređen 21 školski prostor, a 13 ih je potpuno redizajnirano. U cijelom gradu sada postoje 93 školska prostora kojima se ne može prići automobilima.

Kako prometnu gradsku ulicu pretvoriti u ugodnu zelenu oazu?

Svi znamo onu poznatu uzrečicu „Slika govori više od tisuću riječi!“, a to posebno vrijedi za animirani video latvijskog arhitekta i urbanista Ota Ozolsa. Kratki video detaljno prikazuje kako bi se bilo koja prometna gradska ulica – uglavnom podređena automobilskom prometu – mogla transformirati u ugodnu zelenu oazu, pogodnu za sve sudionike u prometu, ali sigurnu za šetnju i vožnju biciklom te poželjnu za stanovanje.

Većina Parižana odlučno protiv automobila u gradu

Izgradnja kvalitetne biciklističke infrastrukture, uvođenje ograničenja brzine od 30 km/h i najava širenja pješačkih zona u središtu francuske metropole izaziva negodovanje dijela vozača, no Parižanke i Parižani uglavnom podržavaju politiku gradonačelnice Anne Hidalgo i razvoj održive urbane mobilnosti. To potvrđuje nedavno provedeno istraživanje OpinionWaya za dnevnik Le Parisien.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER