Dronovi, sateliti, roboti i umjetna inteligencija: dovršen sveobuhvatan monitoring Pompeja
POMPEJI | Završetkom popisivanja oko 1200 kuća i radionica s više od 13 tisuća prostora omogućit će se kvalitetnije održavanje i očuvanje arheološkog lokaliteta
U talijanskom Ministarstvu kulture predstavljeni su rezultati provedenog monitoringa antičkih Pompeja. Razina poznavanja rizika za očuvane arheološke strukture, kakva dosad nije postojala, temelj je plana za održavanje i očuvanje ovog izuzetno vrijednog lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a.
Nakon višemjesečnih terenskih istraživanja multidisciplinarnih timova dovršen je sveobuhvatan monitoring cijelog arheološkog nalazišta Pompeja, o čemu je objavljen detaljan članak u časopisu E-Journal degli Scavi di Pompei.
Korištenjem web aplikacije uvedeno je inovativno rješenje za kontinuirano praćenje koje je Arheološki park Pompeji razvio kako bi osigurao očuvanje više od 13 000 prostora, koji pripadaju približno 1200 „katastarskih jedinica“ s kućama i radionicama izgrađenima prije dvije tisuće godina.
Zahvaljujući korištenju dronova, satelita, robota i umjetne inteligencije, provedena je potpuna provjera svih tih dobara, a popisivanje cijelog arheološkog lokaliteta obuhvaćeno je u više od 70 000 zapisa. Time je omogućeno klasificiranje prema hitnosti zaštite i definiranje različitih vrsta rizika i propadanja arheoloških struktura prisutnih na lokalitetu.
Rezultat dugotrajnog terenskog rada timova arhitekata, inženjera, restauratora i arheologa je sustavno uređena osnova koja će služiti planskom održavanju i očuvanju lokaliteta. U prošlosti je, naime, nedostatak ažurnog i detaljnog uvida u stanje očuvanosti svih tih prostora, kao i poteškoće u osiguravanju stalnog i redovitog održavanja, doveo do znatnih gubitaka: od zidova i fresaka dokumentiranih u XVIII. i XIX. stoljeću, danas propalih ili nestalih, do urušavanja Kuće gladijatora (Schola Armaturarum) 2010. godine, koje je dovelo do pokretanja velikog projekta obnove, financiranog sredstvima talijanske države i Europske unije.
- Pompeji © Parco Archeologico di Pompei
Ako je očuvanje oduvijek bilo najveći izazov Pompeja, sada njegovo ostvarenje može računati na novi alat koji je godinama sanjao arheolog Andrea Carandini i koji napokon omogućuje mirniji san ravnatelju Arheološkog parka Pompeji Gabrielu Zuchtriegelu.
„Praćenje i popisivanje služe kao temelj za zahvate održavanja ili sprječavanje šteta i urušavanja te predstavljaju svojevrsni plan djelovanja. Daju nam prioritete za zahvate što me oslobađa svakodnevne tjeskobe i mnogih besanih noći provedenih u brizi kako odabrati zahvate koje treba provesti jer dosad nismo imali ažurnu sliku stanja“, kazao je ravnatelj Gabriel Zuchtriegel.
Kako bi se došlo do tih podataka, u suradnji s Odjelom za građevinsko inženjerstvo Sveučilišta u Salernu i tvrtkom Visivalab, razvijen je informatički sustav za sveobuhvatno praćenje svih građevinskih elemenata: podova, zidova, stropova, krovova, žbuke, dekorativnih elemenata, namještaja i ostalog. Taj sustav, putem web aplikacije posebno izrađene za Pompeje, omogućio je tehničkim timovima da više od osam mjeseci analiziraju sve prostore na terenu i za svaki pojedini element zabilježe prisutnost propadanja prema vrsti, opsegu i težini.
- © Parco Archeologico di Pompei
Svi ti podaci obrađeni su informatičkim alatima i umjetnom inteligencijom te preneseni u kartografski sustav koji sada, prema težini i hitnosti, organizira trogodišnji plan zahvata održavanja. Kako je izjavio talijanski ministar kulture Alessandro Giuli, riječ je o načinu „da se Pompeji proslave kao paradigma javne arheologije te jednog modernog i avangardnog, posve talijanskog pristupa upravljanju baštinom“.
Detaljan pregled dvotisućljetnog „pacijenta“ ipak nije rezultirao alarmantnom dijagnozom. „Stanje zahtijeva zahvate, ali nije tako dramatično. Postoje određene kritične točke, ali zahvaljujući nedavnim financiranjima s njima se možemo ozbiljno suočiti“, kazao je Zuchtriegel.
Andrea Carandini, arheolog specijaliziran za stari Rim, još prije 15 godina prepoznao je potrebu za planiranim održavanjem lokaliteta. „S 88 godina sretan sam što sam živ, iz mnogo razloga. No kada je riječ o arheologiji, ti razlozi imaju ime osobe koju nisam poznavao: Zuchtriegel. Upravo je on moj san napokon pretvorio u stvarnost, zbog čega osjećam veliku radost i zadovoljstvo. Trebalo je vremena, ali revolucionari imaju manu što su nestrpljivi“, zaključio je Carandini.
Stjepan Felber | Ekovjesnik