Učinkovitije korištenje površina za postavljane solarnih elektrana
Dva nova istraživanja Sveučilišta McGill pokazuju kako pametnije planiranje solarnih elektrana energetsku tranziciju može učiniti održivijom
Kako solarna energija ubrzano postaje najveći obnovljivi izvor električne energije na svijetu, nova istraživanja Sveučilišta McGill donose jasniju sliku o tome koliko bi prostora mogao zahtijevati njezin daljnji rast te na koji se način taj prostorni utjecaj može smanjiti promišljenijim odlukama.
„Očekuje se da će solarna fotonaponska energija do 2029. postati najveći obnovljivi izvor energije na globalnoj razini, no još uvijek nedostaju podaci i metode za razumijevanje posljedica njezinog velikog širenja na korištenje zemljišta”, izjavila je Sarah Marie Jordaan, izvanredna profesorica na Odsjeku za građevinarstvo kanadskog Sveučilišta McGill, povezana s Institutom Trottier za održivost u inženjerstvu i dizajnu te voditeljica istraživačke skupine Energy Technology and Policy Assessment (ETAPA).
Dva komplementarna istraživanja iz njezinog laboratorija nastoje popuniti taj nedostatak analizirajući kako se solarna energija može širiti uz što manji pritisak na prostor, koji predstavlja ograničen i često zanemaren resurs.
U prvom radu, objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment, istraživački tim koristio je umjetnu inteligenciju za procjenu prostornog otiska velikih solarnih elektrana na zapadu SAD-a.
Primjenom računalnog vida i metoda dubokog učenja analizirane su zračne snimke visoke rezolucije kako bi se kvantificirala površina potrebna za 719 fotonaponskih projekata. Istraživanje donosi dosljednu i ponovljivu metodologiju za mjerenje zauzeća prostora velikih solarnih sustava te uspostavlja referentni okvir za procjenu utjecaja ubrzanog razvoja solarne energije. Rezultati pokazuju da inženjerska rješenja i geografski položaj imaju ključnu ulogu jer sunčanija područja i kompaktniji projekti zahtijevaju manje zemljišta po jedinici proizvedene električne energije.
Drugo istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Joule, proširuje analizu na globalnu razinu. Na temelju satelitskog kartiranja gotovo 69 000 solarnih postrojenja u 65 država, istraživači su usporedili korištenje prostora i troškove između krovnih solarnih sustava i velikih elektrana postavljenih na tlu.
Globalna analiza pokazuje da krovni solarni sustavi imaju velik potencijal za smanjenje potrebe za dodatnim zemljištem. Također otkriva da se razlika u troškovima između krovnih i zemaljskih sustava znatno razlikuje ovisno o regiji, što utječe na to gdje je primjena krovnih sustava najisplativija. Čak i kod velikih solarnih elektrana postavljenih na tlu, dostupnost prostora u mnogim područjima možda nije ograničavajući čimbenik kakvim se često smatra.
Prema rezultatima istraživanja, iako solarni projekti mogu imati lokalne okolišne utjecaje, postizanje klimatske neutralnosti uz snažan rast solarne energije na globalnoj razini zahtijevalo bi razmjerno vrlo malu površinu zemljišta. Istodobno se naglašava važnost ciljanih, regionalno prilagođenih politika koje mogu potaknuti rješenja s manjim prostornim utjecajem, poput ugradnje solarnih panela na krovove.
Oba istraživanja provedena su u suradnji s partnerima iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije, uz potporu Zaklade Alfred P. Sloan i Kanadskog vijeća za prirodne znanosti i inženjerska istraživanja (NSERC).
Sveučilište McGill osnovano je 1821. godine u Montrealu, u pokrajini Quebec, i predstavlja vodeće kanadsko sveučilište u kategoriji medicinsko-znanstvenih institucija. McGill se redovito svrstava među najbolja sveučilišta ne samo na nacionalnoj, nego i na međunarodnoj razini. Riječ je o svjetski priznatoj visokoškolskoj ustanovi s 12 fakulteta, 14 stručnih škola, 700 studijskih programa, više od 40 000 studenata, uključujući više od 10 000 poslijediplomskih studenata, te istraživačkim aktivnostima koje se odvijaju na tri kampusa. McGill privlači studente iz gotovo 150 zemalja svijeta, pri čemu 11 000 međunarodnih studenata čini 27 posto ukupnog broja studenata. Više od polovice studenata Sveučilišta McGill kao prvi jezik navodi neki drugi jezik osim engleskog, uključujući približno 20 posto studenata kojima je francuski materinski jezik.
Stjepan Felber | Ekovjesnik