Otkriven novi rasjed u središtu kaldere Campi Flegrei
CAMPI FLEGREI | Istraživanje Sveučilišta Roma Tre i INGV-a otkriva da se seizmička aktivnost od 2023. koncentrira duž ravnine koja apsorbira više od 50 posto seizmičkih događaja, što ukazuje na stanje kritičnog popuštanja kore.
Novo istraživanje znanstvenika Sveučilišta Roma Tre i Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) pokazuje da se seizmičnost u području Flegrejskih polja sada koncentrira u točno određenom dijelu Zemljine kore. To je znak stvaranja ili ponovnog aktiviranja rasjeda, a taj proces objašnjava pojačanje fenomena bradiseizma i ukazuje na to da kora više ne reagira isključivo elastično.
Aktivna vulkanska kaldera Campi Flegrei od druge polovice 2005. pokazuje jasne znakove neravnoteže: podizanje tla, lokalnu plitku seizmičnost i povećanje protoka plinova iz pukotina (fumarola). Taj proces, poznat kao bradiseizam – postupno izdizanje ili spuštanje dijela Zemljine površine uzrokovano punjenjem ili pražnjenjem podzemne magmatske komore ili hidrotermalnom aktivnosti, značajno se intenzivirao od 2023. godine. To se posebno odnosi na središnji dio kaldere između Pozzuolija i Bagnolija, uz potrese koji su postajali sve učestaliji i jači. Nekoliko potresa doseglo je i premašilo magnitudu 4,0 te izazvalo oštećenja zgrada i veliku zabrinutost stanovništva.
Nedavno istraživanje pod naslovom „Birth and growth of a volcanotectonic fault during the current volcanic unrest at Campi Flegrei caldera“, objavljeno 31. listopada u časopisu Communications Earth & Environment, počevši od 2023. godine dokumentira prijelaz s mikroseizmičnosti rasprostranjene na području cijele kaldere na koncentriraniju raspodjelu duž ravnine koja se može tumačiti kao reaktivacija rasjeda.
- Prostorna raspodjela epicentara potresa registriranih seizmičkom mrežom INGV-Osservatorio Vesuviano u razdoblju od 2019. do 2024. godine. Svaki prikaz također pokazuje projekciju hipocentara duž presjeka u smjeru sjever–jug i istok–zapad (izvor podataka: INGV–Osservatorio Vesuviano) © Communications Earth & Environment / Birth and growth of a volcanotectonic fault during the current volcanic unrest at Campi Flegrei caldera (Italy)
Istraživanje znanstvenika Sveučilišta Roma Tre (Università degli Studi Roma Tre) i Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) daje važan doprinos razumijevanju aktualnih mehanizama seizmičke aktivnosti u najopasnijem vulkanskom području u Europi.
„Uočeni fenomen ključan je za objašnjenje lokacije i žarišnih mehanizama potresa te sugerira da se tijekom vremena promijenilo ponašanje kore. To može imati značajne posljedice ne samo za unaprjeđenje sustava praćenja, već i za određivanje najveće očekivane magnitude“, objašnjava Guido Giordano, redoviti profesor na Sveučilištu Roma Tre i koordinator istraživanja.
Promjena odnosa između učestalosti seizmičnosti i intenziteta podizanja tla već je ustanovljena ranijim istraživanjima, ali novo tumačenje nudi fizičko objašnjenje povezano s nastankom rasjeda.
„Naše istraživanje temelji se na golemoj količini visokokvalitetnih eksperimentalnih podataka, analiziranih inovativnim metodologijama. I u ovom se slučaju spoj između praćenja i znanstvenog istraživanja pokazao presudnim za stjecanje novih spoznaja o procesima koji se odvijaju u kalderi Campi Flegrei, pružajući moguće ključeve i za razumijevanje manjih anomalija, poput onih zabilježenih u području Monte Olibano.” – naglašava dr. sc. Francesca Bianco, znanstvena voditeljica istraživanja pri INGV-u.
- Položaj kaldere Campi Flegrei i njezinih susjednih aktivnih vulkana Vezuva i Ischije. Označena je godina posljednje erupcije za svaki vulkan, a reljefna sjenčana karta terena prekrivena je NASA-inim podacima o gustoći naseljenosti (intenzitet crvene boje označava gustoću do 30.000 osoba/km²) kako bi se istaknula visoka razina rizika na tom području. Seizmička mreža INGV-OV (velike žute točke za Campi Flegrei i male žute točke za seizmičke postaje na Ischiji i Vezuvu), na kopnu i moru, omogućuje vrlo precizno lociranje potresa, uključujući i one vrlo male magnitude. Pojednostavljeni obrisi kaldere Campi Flegrei (crvene isprekidane linije) preuzeti su iz rada Vitale i Isaia (2014). Kako bi se bolje istaknuo rizik u kalderi Campi Flegrei karta prikazuje područje trenutačno najvećeg seizmičkog rizika (unutarnja plava linija) s najmanjim uzdizanjem tla od 10 cm od 2005. godine, koje obuhvaća sve epicentre potresa magnitude Md > 2, te crvenu zonu (vanjska puna tamnocrvena linija), odnosno područje koje je prema trenutačnom Planu za izvanredne situacije predviđeno za potpunu evakuaciju u slučaju nadolazeće erupcije. © Communications Earth & Environment / Birth and growth of a volcanotectonic fault during the current volcanic unrest at Campi Flegrei caldera (Italy)
Tijekom posljednjeg tjedna praćenja, od 20. do 26. listopada 2025., Vezuvski opservatorij INGV-a (Osservatorio Vesuviano) zabilježio je povećanje seizmičnosti i podizanja tla u području kaldere Campi Flegrei. Zabilježeno je 178 potresa s najvećom magnitudom 2,8, što je porast u odnosu na 135 potresa iz prethodnog tjedna, dok je brzina bradiseizma porasla na preliminarnu vrijednost od oko 20 milimetara mjesečno, u odnosu na prijašnjih 15 milimetara.
Geokemijski parametri, poput temperature u Pisciarelliju od oko 94 °C, potvrđuju trend zagrijavanja već poznatog hidrotermalnog sustava. Unatoč ponovnom jačanju fenomena bradiseizma, INGV ne bilježi elemente koji bi upućivali na značajne promjene u kratkom roku. Podizanje tla zabilježeno na GNSS stanici Rione Terra iznosi oko 152,5 centimetara od studenog 2005., od čega oko 33,5 centimetara od siječnja 2024.
Otkrivanje ovog rasjeda u nastanku ili ponovnoj aktivaciji predstavlja ključan element za razumijevanje evolucije ovog vulkanskog sustava i za poboljšanje strategija praćenja i procjene rizika u najgušće naseljenom području izloženom vulkanskoj opasnosti u Europi. Istraživanje pokazuje koliko je kontinuirano proučavanje dubokih geoloških procesa presudno za predviđanje mogućih kritičnih razvoja i zaštitu više od pola milijuna stanovnika u području između zapadnog predgrađa Napulja i Pozzuolija.
Prijelaz iz elastične u neelastičnu fazu kore podrazumijeva da se svako povećanje naprezanja povezano s kontinuiranim podizanjem tla trenutačno oslobađa u obliku potresa, čime se povećava složenost upravljanja rizicima na ovom području.
Stjepan Felber | Ekovjesnik