U središtu Rima otvoren urbani vinograd San Sisto
Vinograd se nalazi u podnožju Ville Celimontane na Celiju (Collis Caelius), jednom od sedam brežuljaka Vječnog Grada
Rim i vino povezani su još od 8. i 7. stoljeća pr. n. e., kada je, prema legendi, drugi kralj Rima Numa Pompilius na prostoru današnjih carskih foruma dao posaditi vinovu lozu. Ta povezanost neprestano je rasla tijekom cijelog trajanja Rimskog Carstva, a nastavila se i kasnije zahvaljujući brojnim samostanima te potrebama srednjovjekovnog i suvremenog rimskog društva. Velik broj vinograda rezultirao je golemom proizvodnjom vina, koja je krajem 16. stoljeća iznosila oko 20 milijuna litara.
Vinograd San Sisto (Il vigneto di San Sisto), koji se prostire na površini od oko 1400 m², dio je projekta Roma Mater Vinorum, pokrenutog kroz sporazum o suradnji s europskim udruženjem Iter Vitis. Ovo udruženje osnovano je s ciljem promicanja i očuvanja europske vinogradarske baštine putem vinske rute „Iter Vitis – Les Chemins de la Vigne“, koju je Europsko vijeće u svibnju 2009. godine priznalo kao 25. europsku kulturnu rutu.
- Projekt Roma Mater Vinorum u listopadu 2024. nagrađen je kao najbolji europski projekt valorizacije kulture vina i vinove loze © Roma Capitale
Prije sadnje vinograda, među više od 1000 sadnica vinove loze najprije je identificirano sedam povijesnih autohtonih sorti i to: Bellone, Nero Buono di Cori, Cesanese, Moscato di Terracina, Mammolo, Abbuoto i Malvasìa Puntinata. To su sorte vinove loze koje su činile vinograde antičkog Rima i pokrivale veliki dio rimskih brežuljaka Palatina i Aventina te prostora na kojima su kasnije izgrađeni carski forumi.
Osim svoje kulturne važnosti, Vinograd San Sisto ima i značajnu ekološku funkciju i to zahvaljujući suradnji s razvojnom tvrtkom Citiculture koja je na trsovima instalirala klimatske senzore, napajane fotonaponskim panelima. Oni omogućuju mjerenje temperature i vlažnosti zraka, atmosferskog tlaka, intenziteta sunčevog zračenja te prisutnosti onečišćivača poput lebdećih čestica PM2,5 i PM10. Sve informacije o vegetacijskim i okolišnim značajkama prikazane su na edukativnim panelima postavljenim oko vinograda.
>>> Pročitajte još >>> Od sredine travnja do sredine svibnja Španjolske stube tradicionalno su obojene u bijelu i ljubičastu boju cvjetnih grmova indijskih azaleja
- Vinograd se nalazi u podnožju Ville Celimontane na Celiju (Collis Caelius), jednom od sedam brežuljaka Vječnog Grada © Roma Capitale
Vinograd San Sisto u ponedjeljak su otvorili su rimski gradonačelnik Roberto Gualtieri i gradska pročelnica za poljoprivredu, okoliš i gospodarenje otpadom Sabrina Alfonsi.
„Otvorenjem urbanog vinograda ulazimo u srž projekta Roma Mater Vinorum i to nas ispunjava ponosom. Ovo je još jedna karika u vraćanju jedne temeljne dimenzije Rima, povezane sa zemljom, hranom i poljoprivredom. To je ideja koju ponavljamo i na drugim područjima grada i koja, s jedne strane, kvantitativno povećava površine namijenjene poljoprivredi, a s druge strane pokreće procese urbane obnove“, izjavio je gradonačelnik Rima Roberto Gualtieri.
„Realizacija vinograda San Sisto otvara novo poglavlje vinogradarstva u Rimu. Vinograd ima veliku kulturnu vrijednost jer vraća sliku grada u kojem je uzgoj vinove loze povijesno zauzimao velik dio gradskog područja, a istovremeno je konkretan primjer kako urbano vinogradarstvo može voditi dijalog sa svijetom istraživanja“, kazala je pročelnica za poljoprivredu, okoliš i gospodarenje otpadom Sabrina Alfonsi.
„Vinograd San Sisto predstavlja pravi ekološki laboratorij na otvorenom, koji pruža dragocjene klimatske podatke o kvaliteti zraka i ima važnu funkciju u ublažavanju klimatskih promjena, apsorbirajući ugljikov dioksid, snižavajući temperature i potičući bioraznolikost te prisutnost oprašivača. Zahvaljujući projektu Roma Mater Vinorum, koji je u listopadu 2024. nagrađen kao najbolji europski projekt valorizacije kulture vina i vinove loze, započeli smo s radom koji će dovesti do realizacije više urbanih vinograda na povijesnim lokacijama. Oni će činiti pravu mrežu kulturnih itinerara, kao alternativu uobičajenim turističkim rutama, ali će istodobno postati dragocjeni ekološki i povijesno-edukativni punktovi našeg grada“, zaključila je Sabrina Alfonsi.
Stjepan Felber | Ekovjesnik