Otisak industrijskog onečišćenja traje generacijama
Izloženost trudnica industrijskom onečišćenju može utjecati i na njihove unuke
Novo istraživanje otkriva da izloženost trudnica industrijskom onečišćenju povećava rizik od intelektualnih poteškoća i kod njihovih unuka. Najveći rizik utvrđen je kada je onečišćenju tijekom trudnoće bila izložena baka s majčine strane.
„Znamo da je udisanje onečišćenog zraka opasno za naše zdravlje, ali zastrašujuće je pomisliti kako bi moglo utjecati na još nerođenu unučad“, kaže Sara Grineski, profesorica na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Utah i glavna autorica istraživanja objavljenog u časopisu Science and the Total Environment. „Dokazi iz ove i mnogih drugih studija prisiljavaju nas da se zapitamo: kakvo će nasljeđe ostaviti odluke koje donosimo danas?“
Oko jedan posto Amerikanaca ima intelektualni invaliditet. Prethodna istraživanja pokazuju da je rizik za dijete veći kada je ono izravno izloženo toksinima u maternici – primjerice, ako majka slučajno unese olovo ili živu. Istraživanja o međugeneracijskoj izloženosti onečišćenju zraka rjeđa su, no Grineski predvodi to područje. Ona i njezini kolege objavili su studije usredotočene na američku saveznu državu Utah koje povezuju rizik od intelektualnih poteškoća s prenatalnom izloženošću ozonu, česticama i industrijskom onečišćenju.
Ovo istraživanje popunjava značajnu prazninu u znanju – utječe li industrijsko onečišćenje na buduće generacije koje nisu bile izravno izložene?
„Mnogo je lakše proučavati višegeneracijske učinke na životinjama. Istraživanja na ljudima puno je teže provesti – imamo duži životni vijek, nećemo namjerno izlagati ljude toksinima i teško je dobiti podatke o ljudima koji su živjeli prije 80 godina“, kaže Grineski. „Ali to je zaista važno, osobito kada razmišljamo o međugeneracijskoj pravednosti – što trebamo učiniti da zaštitimo našu buduću djecu i unuke?“
Istraživači su morali biti kreativni. Koristili su Registar autizma i razvojnih teškoća Utaha te Bazu podataka o populaciji Utaha kako bi identificirali djecu s dijagnozom intelektualnog invaliditeta i kontrolnu skupinu bez dijagnoze, rođene u bilo kojem okrugu Utaha između 2000. i 2014.
Baza podataka o populaciji Utaha sadrži detaljne obiteljske povijesti stanovnika te američke savezne države s desetljećima medicinskih zapisa i demografskih informacija. Jedinstvena je u SAD-u i rijetka u svijetu. Ova baza dala je istraživačima pristup rodnim listovima s adresama stanovanja roditelja te djedova i baka djece, što im je omogućilo jedinstvenu priliku da procijene koliko su industrijska bila njihova susjedstva tijekom trudnoće.
Roger Renteria, doktorand na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Utah, i Kevin Ramos, tada student preddiplomskog studija GIS-a, vodili su procjene industrijske izloženosti: kod majke dok je bila trudna s djetetom, kod majčine majke dok je bila trudna s majkom djeteta, i kod očeve majke dok je bila trudna s ocem djeteta.
„Lako je previdjeti koliko naše okruženje utječe na naš razvoj i opće zdravlje. Dok sam radio s podacima, otkrio sam industrije koje zagađuju u blizini vlastitog doma, a da za njih nisam ni znao“, rekao je Kevin Ramos, sada student poslijediplomskog studija na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari. „Vrlo je malo studija provedeno na ovu temu i vjerujemo da naš rad tek počinje otkrivati dugoročne učinke koje industrijski zagađivači mogu imati kroz generacije.“
Povijesni podaci o industrijama koje zagađuju u Utahu preuzeti su iz poslovnih imenika Dun and Bradstreet (D&B). Osim lokacije i godina rada, D&B je sadržavao i NAICS kod (Sjevernoamerički sustav klasifikacije industrije) svakog industrijskog postrojenja u Utahu. Istraživači su koristili te kodove za procjenu potencijalnih zdravstvenih rizika povezanih s tim vrstama objekata. Izračunavali su gustoću postrojenja unutar tri i pet km tijekom trudnoće majki i baka.
Rezultati su pokazali da dijete ima veći rizik od intelektualnih poteškoća ako su bake tijekom trudnoće bile izložene industrijskom onečišćenju. Međutim, najveći rizik bio je kada je onečišćenju u trudnoći bila izložena baka s majčine strane. Veća gustoća industrijskih postrojenja odgovarala je i većem riziku za dijete.
Grineski će u nastavku istraživanja dodatno proučavati utjecaj izloženosti onečišćenju na potomke.
„Izloženosti naših predaka, zajedno s današnjim izloženostima, mogu pridonijeti kumulativnim zdravstvenim rizicima kod ljudi, a medicinski stručnjaci, državne agencije i svi koji su zabrinuti za zaštitu budućih generacija problem višegeneracijske posljedice toksina moraju ozbiljno shvatiti“, kaže Grineski.
D.R. | Ekovjesnik