Vezuv u pepelu: što se događa s prirodom nakon požara?
Kiša je u utorak poslijepodne ugasila posljednje plamenove na padinama Vezuva, ali tragovi požara koji je danima gutao njegovu vegetaciju ostat će vidljivi desetljećima
Požar na Vezuvu konačno je stavljen pod kontrolu u utorak navečer, nakon što je u poslijepodnevnim satima kiša pomogla u gašenju posljednjih žarišta. Civilna zaštita Regije Kampanije nastavlja sa sanacijom terena kako bi se spriječilo da vrućina i vjetar ponovno aktiviraju požar.
Glava naslonjena na koljena, boca s vodom u ruci, odložena narančasta uniforma civilne zaštite, a u pozadini razaranje: procjenjuje se da je na području Nacionalnog parka Vezuv izgorjelo 800 hektara donedavno bujne vegetacije. Ova fotografija koju je Civilna zaštita Regije Kampanije podijelila na svojoj Facebook stranici doista snažno prenosi iscrpljenost i emocije vatrogasaca nakon višednevne borbe s požarom na Vezuvu.
Golemi požar koji je na području Vezuva bjesnio od petka, 8. kolovoza, nije za sobom ostavio samo zgarišta nego i duboku ranu u osjetljivom ekosustavu Nacionalnog parka Vezuv. Na prvi pogled čini se da je požar sasvim ugašen, a kiša koja je pala u utorak poslijepodne može navesti na pomisao da je sve pod kontrolom. No, stvarnost je složenija: s obzirom na najavljeni porast temperatura i nastavak toplinskog vala, požar se ponovno može razbuktati, a njegove posljedice osjećat će se još desetljećima.
Vezuv, većim dijelom prekriven gustom mediteranskom makijom, dom je vrstama koje su razvile mehanizme za obnovu nakon požara. No, brzina i kvaliteta obnove ovisit će o težini štete, vrsti prethodne vegetacije i sposobnosti čovjeka da ispravno intervenira.
Vrijeme obnove
Tijekom prve dvije godine tlo će prekriti trave i otporni grmovi poput brnistre (Spartium junceum) i bušina (Cistus), koji će pomoći u zaustavljanju erozije. Unutar razdoblja od tri do pet godina, vratit će se viši grmovi i prve mlade biljke crnike (Quercus ilex), planike ili maginja (Arbutus unedo L.) i alepskog bora (Pinus halepensis).
Nakon 10–15 godina planina će ponovno biti zelena, ali će vegetacija još uvijek biti mlada. Za ponovno stvaranje šume, slične onoj prije požara, trebat će najmanje 30–40 godina uz ciljane intervencije, odnosno do 50 bez ljudske pomoći.
- Veliki požar na jugoistočnim padinama Vezuva bio je vidljiv iz svemira. U trenutku nastanka snimke europskog satelita Sentinel-2, vatra je već uništila područje površine od najmanje 4 km², a dimni oblak pružao se duž stotinjak kilometara preko Tirenskog mora. © Copernicus EU | Sentinel-2
Rizici nakon požara
U mjesecima koji slijede tlo će biti izloženo odronima i eroziji. Bujične kiše mogu niz padine odnijeti pepeo i kamenje, ugrožavajući kuće i prometnice u ovom vrlo gusto naseljenom dijelu Kampanije. Osim toga, tlo bez biljnog pokrova osjetljivije je na nove požare.
Tijekom ranijih pošumljavanja, posebno nakon požara 2017. godine, sadile su se vrste crnogorice slabije prilagođene lokalnoj klimi te su pokazale svoje nedostatke. Stručnjaci sada preporučuju sadnju autohtonih mediteranskih vrsta, otpornijih i sposobnih dugoročno osigurati ekološku stabilnost.
Podsjetimo, požar je prouzročio i golemu štetu lokalnoj poljoprivredi, posebno vinogradima Lacryma Christi Dop i to pred samu berbu, kao i nasadima marelice Pellecchiella i rajčice Pomodorino del Piennolo Dop. Stradala su i brojna seoska gospodarstva te degustacijske rute.
Vezuv će se obnoviti, ali trebat će mu desetljeća. Svaki požar usporava taj ciklus i ugrožava ne samo prirodu, već i one koji žive na njegovim padinama. A štititi Vezuv znači štititi dio žive povijesti i njegov jedinstven identitet.
Stjepan Felber | Ekovjesnik