Predviđa se globalno širenje krpelja prijenosnika bolesti
Istraživanje kineskih znanstvenika ističe važnost međusektorskih politika koje povezuju zdravlje, klimu i bioraznolikost, uzimajući u obzir promjene u korištenju zemljišta i ljudsku dinamiku.
Rizici od bolesti koje prenose krpelji u porastu su diljem svijeta, a povezani su s klimatskim promjenama, načinima korištenja zemljišta te interakcijama između ljudi i životinja. Nova studija donosi pregled sadašnje i buduće rasprostranjenosti krpelja i naglašava važnost hitne reakcije sustava javnog zdravstva.
Krpelji prenose ozbiljne bolesti poput lajmske bolesti (Lyme borelioza), anaplazmoze, babezioze i encefalitisa, koje bi – uslijed promjena u ekosustavima i rasprostranjenosti vrsta – mogle predstavljati sve veću prijetnju zdravlju ljudi i životinja.
S obzirom na to da su podaci o rasprostranjenosti krpelja nedostatni, kineski znanstvenici razvili su dosad najsveobuhvatniji model koji predviđa gdje će se u budućnosti najvjerojatnije širiti. Ovim istraživanjem, objavljenim ranije ove godine u časopisu Journal of Environmental Management, ističe se potreba za koordiniranim nadzorom i strategijama kontrole, utemeljenima na klimatskim podacima.
Što je otkriveno?
Modeliranje je pokazalo da su trenutačno najveći rizici koncentrirani u toplim umjerenim područjima sjeverne hemisfere – osobito u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i dijelovima Europe.
Najveća europska područja pogodna za buduće širenje krpelja su Francuska (gotovo 620 000 km²) i Španjolska (506 000 km²). Slijede Ukrajina, Njemačka, Italija, Poljska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo. U tim zemljama od 50 % (UK) do 95 % (Španjolska) ukupne površine pruža srednje do visoko povoljne uvjete za širenje krpelja.
Kako je studija provedena?
Znanstvenici su modelirali sadašnju i buduću pogodnost staništa za 28 ključnih vrsta krpelja prijenosnika bolesti i njihove bolesti. Kombinirali su ekološke, klimatske i socio-ekonomske podatke.
Uključeno je više od 70 000 zapisa o krpeljima, a predviđanja su izrađena na temelju 11 okolišnih varijabli (sunčeva svjetlost, temperatura, oborine), s obzirom i na buduće socio-ekonomske scenarije i njihov utjecaj na klimatske promjene, korištenje zemljišta i gustoću ljudske populacije.
Trenutačna rasprostranjenost krpelja povezana je s obrascima temperature i oborina, a količina sunčeve svjetlosti u siječnju pokazala se najvažnijim faktorom. Primjerice, smeđi pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) – prisutan i u Europi – treba mnogo sunčeve svjetlosti u siječnju za preživljavanje.
Na sjevernoj hemisferi više zimskog sunca pomaže krpeljima u prezimljavanju, dok im pretjerano jako ljetno sunce nije pogodno.
Što to znači za javnozdravstvene politike?
Studija preporučuje da se nadzor i preventivne mjere usmjere na područja s povoljnim uvjetima za krpelje u zimskim i ljetnim mjesecima.
Kineski znanstvenici u istraživanju su koristili model Maxent za predviđanje prikladnosti staništa pod različitim scenarijima emisija stakleničkih plinova te su zaključili da će staništa u područjima s nižim emisijama biti manja pogodna, uz značajan porast širenja uz više emisije.
Znanstvenici naglašavaju da svaka vrsta krpelja drukčije reagira na klimatske uvjete pa će biti potrebno njihovo lokalno i specifično praćenje, dok bi zemlje s velikim površinama pogodnima za širenje krpelja – poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Španjolske, trebale dobiti posebnu pozornost u budućnosti.
Ovi rezultati imaju jasne posljedice za javno zdravstvo i upravljanje okolišem jer će se sa širenjem krpelja povećavati i rizici od bolesti koje prenose. Stoga je potrebno uključivanje ključnih donositelja politika i stručnjaka, uključujući jači nadzor bolesti, regionalne strategije upravljanja, edukaciju i uređenje staništa.
Ekovjesnik