Ostreopsis ovata: Nevidljiva prijetnja Jadranskom moru
Talijanski i hrvatski znanstvenici u sklopu Interreg projekta ALIENA traže rješenja za zaštitu Jadranskog mora od invazivnih vrsta
U sklopu projekta ALIENA (ALIgning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea) razvijaju se sustavi ranog upozoravanja i praćenja te baze podataka za kontrolu invazivnih morskih vrsta poput vrste Ostreopsis ovata.
Invazivne vrste velik su problem diljem svijeta jer ugrožavaju bioraznolikost i mogu dovesti do izumiranja lokalnih vrsta. U Jadranskom moru, koje je važno za ribarstvo, turizam i pomorski promet, ove vrste mogu imati ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice. Projektom ALIENA stoga se nastoje stvoriti zajednička baza podataka i sustav za praćenje invazivnih vrsta, a njime će se također razviti sustavi ranog upozoravanja i poboljšati metode za otkrivanje i upravljanje invazivnim vrstama.
Ostreopsis ovata je toksični dinoflagelat koji se sve češće pojavljuje u Jadranskom moru, posebice tijekom ljetnih mjeseci kada su temperature mora visoke, sunce jako, a more mirno. Iako je ova vrsta poznata još od 1970-ih, učestalost i jačina cvjetanja znatno su porasli u posljednja dva desetljeća.
U Jadranu je prvi put zabilježena 1984. u Kaštelanskom zaljevu, a prvi slučajevi utjecaja na zdravlje ljudi u Hrvatskoj – iritacije dišnog sustava i kože – evidentirani su 2010. na sjevernom Jadranu. U Italiji je prvi put dokumentirana 1998. godine, a kasnije je zabilježena u brojnim obalnim regijama, uključujući Apuliju, Siciliju, Kampaniju i Marche.
Gdje se pojavljuje i zašto je opasna?
Ostreopsis ovata ima oblik suze, veličine od 55 do 72 µm u dubinu i 35 do 50 µm u širinu, a kolonizira crvene i smeđe makroalge – poput Hypnea, Spyridia i Sargassum – u plitkim priobalnim područjima, gdje se pričvršćuje za kamenje, posidoniju i druge površine. Prisutnost se najčešće bilježi u kamenitim, slabo protočnim dijelovima obale.
Neke vrste roda Ostreopsis, uključujući i Ostreopsis ovata, mogu proizvesti toksine štetne za ljude i životinje, uzrokujući simptome slične gripi, respiratorne i druge zdravstvene probleme poput mučnine i glavobolje, iritacije kože i očiju, kao i potencijalne probleme pri konzumaciji kontaminiranih školjkaša.
Zajednički protiv invazivnih prijetnji
Projekt ALIENA, punog naziva „ALIgning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea” („Usuglašavanje napora za kontrolu neautohtonih vrsta u Jadranskom moru“) financiran je kroz program prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska, te ima za cilj poboljšati našu sposobnost praćenja i upravljanja stranim invazivnim vrstama koje mogu ugroziti lokalne morske ekosustave, zdravlje ljudi i gospodarsku aktivnost u regiji.
Vodeći partner projekta je Regija Apulija (Regione Puglia), dok su projektni partneri Regionalna agencija za zaštitu okoliša Friuli Venezia Giulia (Agenzia Regionale per la Protezione dell'Ambiente del Friuli Venezia Giulia – ARPA FVG), Institut Ruđer Bošković (IRB), Centar za istraživanje mora (CIM Rovinj), Zaklada Euro-mediteranski centar za klimatske promjene (Fondazione Centro Euro-Mediterraneo sui Cambiamenti Climatici – CMCC), Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Regionalna agencija za prevenciju i zaštitu okoliša (Agenzia Regionale per la Prevenzione e la Protezione Ambientale - ARPA PUGLIA) te Bluefarm s.r.l. Pridruženi partneri su Grad Rovinj-Rovigno, Natura Histrica i Regionalna agencija za prevenciju, okoliš i energiju Emilije-Romagne (Agenzia Regionale Prevenzione Ambiente Energia Emilia Romagna - ARPAE).
Provedba projekta počela je 1. ožujka 2024. godine i trajat će 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi više od 2,6 milijuna eura, od čega je 80 posto financirano iz bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) kroz Interreg program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska.
Više informacija dostupno je na službenoj stranici projekta.
- Ekovjesnik