Proljeće 2025. u Njemačkoj: neuobičajeno toplo, izrazito sušno i iznimno sunčano
Njemačka meteorološka služba (Deutscher Wetterdienst – DWD) upozorava na nastavak trenda globalnog zatopljenja i rizike za gospodarstvo, okoliš i zdravlje ljudi
Prema podacima Njemačke meteorološke službe (DWD), proljeće 2025. godine u Njemačkoj bilo je značajno toplije, izrazito sušno i iznimno sunčano – jedno od najekstremnijih proljeća zabilježenih u povijesti meteoroloških mjerenja.
S prosječnom temperaturom od 9,8 °C, proljeće 2025. bilo je 1,9 °C toplije u odnosu na prosjek razdoblja 1961.–1990. i 0,7 °C toplije u usporedbi s razdobljem 1991.–2020. Prvi dani s ljetnim temperaturama zabilježeni su već sredinom travnja, dok je prvi vrući dan s temperaturama od 30 °C stigao 2. svibnja u Waghäusel-Kirrlachu. Najviša temperatura proljeća, oko 31 °C, očekivala se krajem svibnja na jugozapadu zemlje.
Istovremeno, proljeće 2025. bilo je jedno od tri najsušnija od početka meteoroloških mjerenja 1881. godine, s prosjekom od samo 96 litara oborina po četvornom metru (l/m²). To je čak 48 posto manje od dugogodišnjeg prosjeka (1961.–1990.) i 44 posto manje od novijeg referentnog razdoblja (1991.–2020.). Najveći nedostatak oborina zabilježen je u sjeveroistočnoj Njemačkoj, gdje je na pojedinim lokacijama izmjereno samo oko 40 l/m², dok je u pojedinim mjestima na jugu zemlje, posebice na području Alpa, lokalno izmjereno i preko 300 l/m².
Treće najsunčanije proljeće od 1951. i novi rekordi na sjeveru
Sunčano vrijeme obilježilo je cijelo proljeće, s prosjekom od 695 sunčanih sati – čak 49 posto više od prosjeka 1961.–1990. Čak i u odnosu na novije razdoblje 1991.–2020. (522 sata), zabilježen je porast od oko 33 posto.
Posebno sunčano bilo je područje oko Sjevernog mora, gdje je zabilježeno i do 775 sunčanih sati. Nasuprot tome, na južnom rubu Alpa zabilježeno je znatno manje sunčanih sati – lokalno samo oko 500 sati.
Mjesec svibanj s hladnijim razdobljima, većim količinama oborina i puno sunca
Svibanj 2025. obilježen je ljetnim toplinama s povremenim vrućinama, ali i hladnim vjetrovima te noćnim mrazovima. Nakon dužeg sunčanog razdoblja, znatno se povećala količina oborina i to posebno u posljednjoj dekadi mjeseca.
S prosječnom temperaturom od 12,7 °C, svibanj 2025. bio je 0,6 °C iznad vrijednosti referentnog razdoblja 1961.-1990. (12,1 °C), ali -0,4 °C ispod usporedive vrijednosti iz novijeg razdoblja 1991.-2020. (13,1 °C). To znači da je posljednji mjesec proljeća bio unutar raspona koji se u klimatologiji smatra normalnim.
Unutar mjeseca zabilježene su značajne temperaturne razlike. Već 2. svibnja zabilježen je prvi vrući dan u godini u Waghäusel-Kirrlachu (Baden-Württemberg) s 30,4 °C. Još više temperature – ponegdje i do 31 °C – očekuju se posljednjeg dana svibnja u Gornjorajnskoj nizini. Posebno velik broj ljetnih dana (≥25 °C) zabilježen je od 5. do 9. svibnja u riječnim dolinama Porajnje-Falačke i Saarlanda te na donjem toku Rajne.
Nasuprot tome, u istočnoj Njemačkoj zabilježeno je do sedam dana mraza, a u istočnim niskim planinskim lancima čak i do dvanaest. Nacionalni minimum izmjerila je postaja Deutschneudorf-Brüderwiese 9. svibnja s -3,7 °C.
Unatoč lokalnim obilnim kišama, svibanj 2025. općenito je bio suh. Tijekom cijelog mjeseca palo je oko 48 l/m², što je samo oko 68 posto oborina referentnog razdoblja 1961.-1990. (71 l/m²). Velik dio mjesečne količine oborina zabilježen je u prvom tjednu i drugoj polovici mjeseca. Pljuskovi i grmljavine doveli su do lokalnih obilnih kiša. Najveće mjesečne količine zabilježene su u Alpama, s preko 200 l/m² na nekim mjestima, dok je u sjevernonjemačkim nizinama izmjereno tek nešto više od 25 l/m².
S gotovo 252 sunčana sata u svibnju, za 25 posto premašen je prosjek od 202 sata za referentno razdoblje 1961. – 1990., dok je u odnosu na razdoblje 1991. – 2020. (213 sati) zabilježeno odstupanje od oko 18 posto. Posebno sunčano bilo je na sjeverozapadu, posebno na otocima Sjevernog mora gdje je lokalno zabilježeno više od 300 sunčanih sati.
Njemačka meteorološka služba (DWD) naglašava da se trend globalnog zatopljenja nastavlja, a s njim i rizici za gospodarstvo, okoliš i zdravlje ljudi. Ovakvi podaci iznova potvrđuju potrebu za hitnim mjerama prilagodbe, održivijim upravljanjem resursima i dugoročnim klimatskim strategijama.
Stjepan Felber | Ekovjesnik