Ženeva sadi drveće u središtu grada, a četvrt Les Pâquis konačno diše!

Zahvaljujući političkoj volji i jasnoj viziji zelenije Ženeve, središte grada pretvara se u kvartovski vrt

Srce Ženeve, prometom i asfaltom zagušena četvrt Les Pâquis, napokon dobiva zelenilo. Nakon što je studija Službe za zelene površine (SEVE) pokazala kako je riječ o području s najmanjom pokrivenošću drvećem u cijelom gradu, gradska uprava pokrenula je projekt ozelenjivanja na 13 lokacija, s ciljem sadnje 75 stabala i uklanjanja 700 m² asfalta.

Projekt je osmišljen kao niz brzih i ciljano izvedenih intervencija s maksimalnim učinkom, a stabla se sade upravo ondje gdje je prostor dostupan – najčešće na mjestu parkirnih mjesta, bez podzemnih instalacija kako bi se izbjegli kompleksni zahvati.

Zeleni klinovi u središtu gradskog tkiva

Dosad su ozelenjene tri od 13 planiranih lokacija: u ulicama du Prieuré, de Zürich i Sismondi, gdje je posađeno ukupno 26 od 75 planiranih stabala – 23 „školovana“ i 52 manja. Ostatak dolazi na jesen 2025., nakon razdoblja ljetnih vrućina.

Projekt ozelenjivanja provode gradski odjeli za planiranje i zaštitu okoliša te Služba za zelene površine (Service des espaces verts  - SEVE), koristeći isključivo vrste otporne na urbane klimatske uvjete.

  • Les Pâquis © Ville de Genève

Borba protiv urbanog toplinskog otoka

Osim stabala, projekt uključuje sadnju trajnica, cvijeća, postavljanje klupa, stalaka za bicikle i uporabu permeabilnih površina, a zahvaljujući ovom projektu, središnja ženevska četvrt Les Pâquis konačno će izgubiti svoju neslavnu titulu dijela grada s najmanjom pokrivenošću drvećem.

Stabla se sade u sustavu „Stockholmskih jama“ – inovativne infrastrukture koja omogućuje bolju infiltraciju, zadržavanje oborinskih voda i zdraviji rast drveća.

Uklanjanjem 700 m² asfalta s 58 parkirnih mjesta tlo se vraća prirodi, čime se ne ublažavaju samo efekti urbanog toplinskog otoka, već Les Pâquis postaje model za druge gradske četvrti poput La Jonction, gdje su zahvati složeniji zbog gustoće infrastrukture.

Dugoročnija vizija: „La Croix verte“

Uz ovaj projekt, Grad Ženeva razvija i širi koncept tzv. „zelene križne osi“ (Croix verte): ukupno 35 000 m² novih zelenih i pješačkih površina koje bi Ženevu trebale preobraziti u grad međusobno povezanih ekoloških koridora, a Les Pâquis učiniti dostupnijim, hladnijim i ugodnijim za život.

„S ovim malim intervencijama u prostoru žurno reagiramo – svugdje gdje je to moguće – jer građani već trpe zbog vrućina”, rekao je Alfonso Gomez (Zeleni), gradski savjetnik za okoliš.

„Provedbom istraživanja nastavit ćemo s identifikacijom najboljih načina za intervencije u preostalom dijelu grada, a pritom ih i dalje planiramo na asfaltiranim površinama bez infrastrukture“, dodala je Anna Vaucher, njegova asistentica.

Primjerice, na Bulevaru Carla Vogta uređena je mala urbana šuma površine 350 m², zamjenjujući tako tridesetak parkirnih mjesta.

Ovaj projekt pokazuje da uz političku volju i jasnu viziju, promjena u urbanoj klimi ne mora čekati budućnost – može započeti već danas! U Ženevi političke volje, vizije, ali i hrabrosti očito ne nedostaje pa se tako i središnja četvrt Les Pâquis  pretvara u kvartovski vrt – korak po korak, stablo po stablo.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Bečki Julius-Tandler-Platz skida asfalt i oblači klimatski otporno ruho

Dok se u Zagrebu „ozelenjivanje“ javnog prostora još uvijek svodi na pokoju žardinjeru, mačke na asfaltu i ostala tragikomična „klimatska“ rješenja bez prirodnog hlada, Beč na još jednom svom trgu provodi pravu transformaciju — onu koja se vidi, diše i osjeća.

„Zeleni“ se pohvalili novim asfaltom i poticanjem učinka urbanog toplinskog otoka

Zagrebački Jarun dobio je novi „elipsasti minirotor“ čime je, kako tvrde u Gradu Zagrebu, uspostavljeno „suvremeno prometno rješenje“ vrijedno 45 000 eura. U skladu s već ustaljenom praksom bojanja asfalta, u sredini rotora je crvena površina bez ijedne travke i grma, a kamoli barem jednog 450 eura vrijednog stabla.

Austrija uvodi trogodišnji program za stjecanje zvanja „klimatski vrtlar“

Klimatski vrtlari trebali bi osigurati stvaranje više zelenih površina i učinkovito snižavanje visokih temperatura zraka u sve toplijim gradovima. To bi se, između ostalog, trebalo postići rashladnim zasjenjenim prostorima i pohranjivanjem kišnice. Školovanje za zvanje „klimatski vrtlar“ i „klimatska vrtlarica“ trajat će tri godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER