U Europi 2024. uklonjeno više od 500 riječnih barijera
Prvi put u jednoj godini uklonjeno je više od 500 riječnih barijera - među njima i one na Bijeloj rijeci u Hrvatskoj
Prema najnovijem izvješću Dam Removal Europe, prošle godine uklonjene su 542 barijere u 23 zemlje, čime je ponovno povezano 2900 km europskih rijeka, a među njima i 16 km u Hrvatskoj.
Najmanje 542 riječne barijere uklonjene su tijekom prošle godine s europskih rijeka čime je pokret za uklanjanje barijera postavio novi rekord. Ponovno je povezano više od 2900 km rijeka, među kojima i 16 km u Hrvatskoj, čime je ojačana otpornost na klimatske promjene, poboljšana sigurnost vode i hrane te zaustavljen gubitak prirode.
Izvješće koje je danas objavio Dam Removal Europe prikazuje rastući zamah uklanjanja barijera i drugih riječnih prepreka. Prvi put u jednoj godini uklonjeno je više od 500 riječnih barijera, čime je dosegnut novi rekord – 11 posto više od prethodnog iz 2023. i čak 400 posto više od prvog popisa iz 2020. godine.
Četiri zemlje – Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska i Turska – uklonile su svoje prve riječne barijere, službeno se pridruživši ovom pokretu. Ukupno su uklanjanja provedena u 23 zemlje.
Na popis zemalja koje su uklonile barijere prvi put upisala se i Hrvatska
„Uklanjanja provedena u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera prošle godine oslobodila su Bijelu rijeku od prepreka i omogućila njezin povratak u prirodno stanje“, komentirala je Matea Jarak iz WWF-Adrije. „Zdrave, slobodno tekuće rijeke ključne su za prilagodbu klimatskoj krizi i jačanje bioraznolikosti. Kako među rijekama naše regije ima puno onih koje su fragmentirane, moramo nastaviti uklanjati male, zastarjele barijere koje ih blokiraju i tako doprinositi novim rekordima svake godine. Svaka bi europska zemlja trebala uklanjati barijere ako zaista želimo transformirali naše rijeke i ostvarili ambiciozni cilj iz EU Uredbe o obnovi prirode.”
- © Darko Mihalić
Više od 1,2 milijuna barijera, uključujući brane, ustave i propuste, fragmentira europske rijeke. Deseci tisuća njih su zastarjele i degradiraju vodotoke, blokirajući prirodni tok vode, sedimenta, hranjivih tvari i vrsta – čime se smanjuje otpornost i usluge ekosustava te doprinosi katastrofalnom gubitku prirode, uključujući pad populacija migratornih slatkovodnih riba u Europi za 75 posto od 1970. godine.
Prema ovom izvješću, Finska je na vrhu ljestvice s najmanje 138 uklonjenih barijera, slijede Francuska, Španjolska i Švedska. Većina uklonjenih barijera bile su zastarjele cijevi i ustave, koje se mogu ukloniti isplativo, a imaju značajan kumulativni učinak.
Uz rekordno uklanjanje barijera, 2024. je bila i godina kada je na snagu stupila EU Uredba o obnovi prirode. Među brojnim ciljevima je i ambiciozan plan obnove najmanje 25 000 km fragmentiranih rijeka u slobodno tekuće stanje do 2030., prvenstveno uklanjanjem barijera. Uklanjanje barijera bit će ključno i za ostvarenje ciljeva globalnog Slatkovodnog izazova, kojem se EU pridružila, a koji ima za cilj obnoviti 300 000 km degradiranih rijeka do 2030., dodaju u WWF Adriji.