U Zagrebu održan panel „Prema priuštivijem stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj“
Hrvatska ima najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma u EU-u
U kojoj mjeri se stambena kriza u EU-u može rješavati zajedničkim EU mjerama, koje su specifičnosti hrvatskog konteksta i kako učinkovito koristiti nekretnine u javnom vlasništvu - samo su neke od tema o kojima se raspravljalo na današnjem panelu „Prema priuštivijem stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj“.
U organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj na panelu su sudjelovali eurozastupnici Posebnog odbora za stambenu krizu Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) i Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS), predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, znanstvena istraživačica na Arhitektonskom fakultetu u Kasselu Iva Marčetić, kao i direktorica tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Vedrana Likan.
Uvodno su se okupljenima obratili Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te videoporukom zastupnik Marko Vešligaj (SDP, S&D - Posebni odbor za stambenu krizu). Vešligaj je istaknuo kako bi najmanje 50 milijardi eura godišnje iz EU blagajne trebalo biti usmjereno na stambene politike te da stanovanje nije mehanizam za profit već temeljno ljudsko pravo.
Budući da se građani u različitim državama članicama EU-a suočavaju s visokim cijenama i nedostatkom priuštivih domova, Europska komisija je u ovom mandatu prvi put uspostavila funkciju povjerenika za stanovanje, a Europski parlament privremeno ustanovio Posebni odbor za stambenu krizu u EU-u. Zadaća odbora je mapirati stambene potrebe, analizirati postojeće stambene politike i djelotvornost Unijinih resursa kao i utjecaj špekulativnih praksi te iznijeti preporuke i dati doprinos europskom planu pristupačnog stanovanja i europskoj strategiji za stanogradnju.
Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja pogađa posebno mlade koji iz materijalnih razloga često odgađaju samostalan život. Prema podacima Eurostata, mladi u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom u prosjeku s 26,3 godine, uz velike razlike između pojedinih članica.
Najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma bilježi Hrvatska, gdje mladi u prosjeku odlaze tek s 31,8 godina. Visoku prosječnu dob imaju i Slovačka (31 godina), Grčka (30,6 godina), Španjolska (30,4 godine) te Italija (30 godina). S druge strane, zemlje Skandinavije prednjače po ranoj dobi napuštanja roditeljskog doma. U Finskoj mladi odlaze u prosjeku s 21,4 godine, što je najniža prosječna dob u EU-u, a slijede je Danska (21,8 godina) i Švedska (21,8 godina).