Hoteli za kukce postavljeni na četiri rovinjske lokacije

Doprinos očuvanju oprašivača i poticanju urbane bioraznolikosti

Na inicijativu Grada Rovinja-Rovigno, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode istarske županije Natura Histrica postavila je hotele za kukce na četiri rovinjske lokacije. Cilj ove aktivnosti je poticanje urbane bioraznolikosti i očuvanje oprašivača koji su ključni za opstanak biljaka i proizvodnju hrane.

Proteklog tjedna u rovinjskim dječjim vrtićima i školama održane su edukacije koje je vodio biolog Sandro Dujmović na kojima su djeca imala mogućnost saznati više o namjeni i koristi hotela za kukce, ali i sudjelovati u njihovom postavljanju kod kamenoloma Fantazija i na Zlatnom rtu.

Hoteli za kukce postavljaju se osobito u urbanim područjima kako bi se povećao broj kukaca oprašivača, a u njima se postavljaju različiti materijali s otvorima različitih dimenzija koji kukcima mogu poslužiti kao sklonište i mjesto za polaganje jaja. Kućice su osobito privlačne za važnu skupinu oprašivača – solitarne pčele, koje ne pojedinačno grade svoja gnijezda na pogodnim staništima.

Za pravilno funkcioniranje ekosustava i oprašivanje biljaka u prirodi najvažniji su divlji oprašivači. Najviše ih je iz skupine kukaca, a u našem su podneblju najvažnije pčele, muhe lebdjelice i leptiri. Tu su još mravi, ose, kornjaši, ali i komarci.

Zbog ljudskih aktivnosti posljednjih se desetljeća bilježi pad brojnosti kukaca oprašivača, što može ozbiljno narušiti stabilnost kopnenih biljnih zajednica, ali i poljoprivrednu proizvodnju o kojoj ovise ljudi. Bez oprašivača mnoge bi biljne vrste nestale s naših livada i polja, a raznolikost hrane koju jedemo bi se smanjila.

Čak i ako živimo u gradu oprašivačima možemo osigurati hranu sadnjom raznolikog cvijeća u parkovima, vrtovima i na balkonima, a izuzetno je važno ponuditi im vrste koje cvatu u različito vrijeme kako bi imali hranu tijekom cijele sezone. Isto tako, važno je izbjegavati pretjeranu košnju dvorišta i vrtova te ostaviti njihove dijelove nepokošenima, izbaciti upotrebu pesticida, podržavati ekološku proizvodnju i male domaće proizvođače hrane, ali i postavljati hotele za kukce.

VEZANE VIJESTI

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

I bečke pčele više vole livade šarenog divljeg cvijeća

S ciljem podizanja svijesti o značaju pčela i upoznavanja javnosti s alarmantnim smanjenjem njihovog broja u cijelom svijetu, Ujedinjeni narodi su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju predložili su naši susjedi Slovenci, jer je na taj dan daleke 1734. godine rođen Anton Janša, pionir suvremenog pčelarstva i veliki poznavatelj pčela.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER