U Osijeku održana konferencija o mogućnostima primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj

Slavonci bi gradili agrosolarne elektrane

Zbog velikog zanimanja za agrosolarne sustave u našoj najvećoj poljoprivrednoj regiji, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta u Osijeku u četvrtak su brojnim zainteresiranim Slavoncima predstavili mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj.

Izazovi suvremenog društva traže inovativna rješenja, a to ponekad znači spojiti naizgled nespojivo – solarne elektrane i poljoprivrednu proizvodnju. Iza nas je, prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), najtoplija godina u povijesti mjerenja, s globalnom temperaturom blizu granice od 1,5 °C. Poljoprivreda je prva na udaru klimatskih promjena, stoga se kao jedno od rješenja nude agrosunčane elektrane, ističu u Obnovljivim izvorima energije Hrvatske (OIEH).

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta u Osijeku, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, istaknuo je u svom pozdravnom govoru kako je tradicija fakulteta istraživanje novih znanstvenih spoznaja koje mogu pomoći kulturama u prilagodbi promjena kojima smo svjedoci, a agrosolari su dobar smjer u tom pogledu.

  • Prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta u Osijeku / Foto: OIEH

Da je obnovljiva energija budućnost za koju se naša zemlja opredijelila rekao je na otvaranju konferencije državni tajnik u MINGOR-u Ivo Milatić te nadodao kako smo na visokom osmom mjestu u Europi po udjelu obnovljivih izvora, no još uvijek energiju uvozimo i zato nam trebaju multisektorska rješenja poput agrosolara, i to posebno u Slavoniji koja ima kapacitet primiti tu energiju u mrežu i ujedno veliki kapacitet za primjenu agrosolara.

Na konferenciji „Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj“ u Osijeku ispred više od dvjesto sudionika predstavljena je „Studija o potencijalu uporabe solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture“. Izradu ove studije pokrenuli su Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U njezinoj izradi osim OEIH-a sudjelovali su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a naglasila je prilikom predstavljanja studije kako ne možemo više stajati i gledati kako se naši vinogradi suše, a naše voćnjake uništava tuča kad znamo da agrosloari, kao agrotehnička mjera, mogu pomoći u smanjenju štete od vremenskih nepogoda. Moramo pokazati, dodala je, dozu patriotizma i pomoći Slavoniji da sama proizvodi svoju energiju tamo gdje joj je potrebna.

  • Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a / Foto: OIEH

Mario Turković, direktor Energovizije, tvrtke koja je koordinirala izradu studije, dao je analizu poljoprivrednih potencijala agrosolara te izdvojio kulture koje s agronomskog stajališta mogu imati koristi od agrosunčanih elektrana – tu se ističu vinogradi, maslinici, voćnjaci i ribnjaci. Podsjetio je da zakonski propisi dozvoljavaju postavljanje agrosolara na poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD kao trajni nasadi.

S Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Marko Karoglan i izv. prof. dr. sc. Goran Fruk istaknuli su kako se voćnjaci i vinogradi sa solarnim panelima natječu za isti izvor energije, onu sunčevu, ali isto su tako istraživanja pokazala kako djelomično zasjenjenje sa solarnim panelima može pomoći u zaštiti tih kultura od klimatskih promjena. Podsjetili su da nam berbe svake godine počinju puno ranije nego što je to bilo prije.

Prostorno-planske, pravne i poljoprivredne aspekte implementacije agrosunčanih elektrana predstavile su na konferenciji dr. sc. Margareta Premužić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Sanja Ivelj iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Lana Bačura kao predstavnica Ministarstva poljoprivrede. Zakonski propisi definirali su što su agrosolarne elektrane i gdje su one moguće, zahtjevi za njihovu izgradnju stižu i uskoro se očekuje energetsko odobrenje za prvu agrosunčanu elektranu.

>>> Pročitajte još >>> Solarna energija i poljoprivreda idu ruku pod ruku

Kako bi trebala izgledati agrosunčana elektrana na primjerima su pokazali dr. sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologije u Energoviziji i prof. dr. sc. Davor Kralik, redoviti profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Napomenuli su kako su analize potvrdile povećanje prinosa od preko 10 % djelomičnim zasjenjenjem solarnim panelima kod vinove loze i jabuka te da će se raspoloživost obradivog zemljišta po glavi stanovnika u svijetu smanjivati, a agrosolari nam pružaju potrebnu alternativu.

„Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo jedan posto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1000 hektara, uz poljoprivrednu proizvodnju moglo bi se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1000 GWh, što je trostruko više od trenutne proizvodnje električne energije od solara u našoj zemlji“, navodi se u „Studiji o potencijalu uporabe solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture“.

 

VEZANE VIJESTI

Agrosolari kao zaštita nasada od vremenskih nepogoda

Razvoj agrosolarnih ili agrosunčanih elektrana pobudio je velik interes poljoprivrednika i investitora u obnovljive izvore energije. Solarni paneli postavljeni uz trajne nasade pružaju zaštitu od vremenskih nepogoda te omogućavaju neometanu proizvodnju hrane, ali i ne manje važnu dodatnu zaradu proizvodnjom električne energije, ističu u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

U Bolu otvorena konferencija DANI SUNCA 2023.

U četvrtak je u Bolu na Braču u organizaciji Obnovljivih izvore energije Hrvatske (OIEH) počela dugo očekivana druga međunarodna konferencija DANI SUNCA 2023. Dvodnevna konferencija okupila je 400 sudionika, više od 60 predavača i panelista.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER