Predstavljena Studija o potencijalu uporabe SE u poljoprivredi i slatkovodnoj akvakulturi u Hrvatskoj

Maja Pokrovac: „Hrvatska je jedna od 10 zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosunčanih elektrana u poljoprivredi“

Dana 6. rujna 2023. u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu održana je promocija stručne Studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture.

„Gubici od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj porasli su 16 puta u razdoblju od 2018. do 2022. godine. Šteta od suša i poplava prošle je godine u poljoprivredi iznosila 36 posto neto dobiti u poljoprivredi iz 2021. godine. Studija koju je predstavio OIEH nudi odgovore na te izazove. Agrosunčane elektrane predstavljaju novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka: poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji električne energije“, istaknuto je na predstavljanju.

„O budućnosti ove tehnologije najbolje govore riječi francuskog predsjednika Macrona koji je izjavio da će agrosunčane elektrane biti jedan od temelja francuskog energetskog sustava. Hrvatska je omogućavanjem postavljanja agrosunčanih i sunčanih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednih zemljišta, prepoznala njihovu vrijednost. Moram istaknuti kako je prvi impuls krenuo upravo iz OIEH gdje smo pionirski promovirali ovu tehnologiju, a njenom implementacijom Hrvatska se svrstala uz najbolje i postala jedna od 10 zemalja EU-a koje su se odlučile za njenu primjenu”, izjavila je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH).

  • Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) / Foto: OIEH

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić govorio je o zakonodavnim promjenama koje su omogućile razvoj agrosunčanih elektrana.

„Vlada Republike Hrvatske odlučila je, s ciljem jačanja hrvatske energetske samodostatnosti, olakšati i ubrzati razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zakonskom je regulativom iz područja energetike olakšalo proceduru za razvoj agrosunčanih elektrana, tako da se za njih ne provodi javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja. Vlada će i dalje raditi na tome da olakšamo sve procedure kako bi se Hrvatska popela još više na ljestvici i bila uz bok najrazvijenijih zemalja koje primjenjuju zelene tehnologije”, naglasio je državni tajnik Milatić.

O velikom potencijalu korištenja obnovljivih izvora energije govorio je i glavni bankar EBRD-a u Hrvatskoj Hrvoje Jazvić koji je naglasio da agrosunčane elektrane predstavljaju novi zamah u proizvodnji čiste električne energije, ujedno pružajući zaštitu poljoprivrednim usjevima i uzgoju riba u akvakulturi.

„Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo 1% ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje može se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1.000 GWh. To je trostruko više od trenutno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Također, primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16.000 tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj.“ – kazao je Hrvoje Jazvić.

  • Hrvoje Jazvić, glavni bankar EBRD-a u Hrvatskoj / Foto: OIEH

Lina Dubina, predstavnica SolarPowerEurope, vodeće europske organizacije u poticanju energetske tranzicije, prikazala je primjere najbolje prakse u radu agrosunčanih elektrana u Europskoj uniji te naglasila zašto je važno poduprijeti njihov razvoj.

„Svjetska banka tvrdi kako će kontinuirano povećanje temperature u narednim godinama značajno utjecati na hrvatsku poljoprivredu, ali i na zdravlje stanovništva. Dio rješenja može biti i veće korištenje agrosunčane tehnologije koja omogućava dvostruko korištenje zemljišta. Sjajno je svjedočiti promjenama koje je hrvatsko zakonodavstvo usvojilo za razvoj agrosunčanih elektrana, a sve uz veliki trud Obnovljivih izvora energija Hrvatske koji su taj trend prepoznali i pokrenuli.” – izjavila je Dubina.

Mario Turković, koordinator Studije, direktor EnergoVizije, naglasio je ulogu istinitog informiranja o svim aspektima razvoja agrosunčanih elektrana: „Nije rijetkost čuti da će postavljanjem agrosunčanih elektrana poljoprivredno zemljište biti uništeno ili će biti znatno narušeno puštanjem energetskih pogona u rad. To je jedna od čestih zabluda o radu agrosunčanih elektrana te je izuzetno važno objavljivati relevantne i objektivne informacije o radu agrosunčanih elektrana, njihovim prednostima i nedostacima. OIEH je dao svoj doprinos izradom ove temeljite studije, no iznimno je važno da mjerodavna ministarstva, akademska zajednica, komore i udruge razmjenjuju objektivne i provjerene informacije o prednostima i nedostacima agrosunčanih elektrana, pružajući određene smjernice i primjere najbolje prakse.“

  • Prof. dr. sc. Marko Karoglan, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Foto: OIEH

Prof. dr. sc. Marko Karoglan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu je istaknuo kako će nalazi Studije svakako pomoći u planiraju razvoja agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj.

„Agrosunčane projekte treba promatrati kao agrotehničku mjeru djelomičnog zasjenjenja kultura koje rastu na trajnom nasadu, no bit će potrebno pobrinuti se da budu poduzete sve mjere za sprečavanje negativnih utjecaja na tlo i biljke. Poželjno je da agrosunčani sustavi budu opremljeni sustavom za praćenje koji će mjeriti stanje tla i mikroklimatske uvjete ispod solarnih panela te utjecaj tih uvjeta na poljoprivredne nasade i okoliš, a praćenje bi se trebalo provoditi do pet godina nakon ugradnje sustava.“ – istaknuo je prof. dr. sc. Marko Karoglan.

Nakon uvodnih izlaganja predstavljeni su nalazi Studije u prezentaciji ostalih stručnjaka Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita koji su i sudjelovali u Studiji, a čiju je izradu financirala Europska banka za obnovu i razvoj.

OIEH / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Energetske zajednice i perspektiva njihovog razvoja u Hrvatskoj u fokusu „Dobre energije“

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u partnerstvu s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj 25. travnja 2024. u prostoru Wespa Spaces (Radnička 50) u Zagrebu organizira konferenciju „Dobra energija“. U fokusu četvrtog izdanja ovog ZEZ-ovog redovnog događanja posvećenog građanskoj energiji su energetske zajednice i perspektiva njihovog razvoja u Hrvatskoj.

U Bolu otvorena konferencija DANI SUNCA 2023.

U četvrtak je u Bolu na Braču u organizaciji Obnovljivih izvore energije Hrvatske (OIEH) počela dugo očekivana druga međunarodna konferencija DANI SUNCA 2023. Dvodnevna konferencija okupila je 400 sudionika, više od 60 predavača i panelista.

OIEH: Najčešća pitanja i odgovori o agrosolarima

Razvoj agrosolarnih ili agrosunčanih elektrana pobudio je velik interes poljoprivrednika i investitora u obnovljive izvore energije. Solarni paneli postavljeni uz trajne nasade pružaju zaštitu od vremenskih nepogoda te omogućavaju neometanu proizvodnju hrane, ali i ne manje važnu dodatnu zaradu proizvodnjom električne energije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER