Kohezijska politika može pomoći u postizanju ciljeva kružnog gospodarstva

Izvješće o kohezijskoj politici i kružnom gospodarstvu zastupnika Zelenih/ESS-a Davora Škrleca usvojeno je na Odboru s 31 glasom za i 3 glasa protiv

Važnost kružnog gospodarstva i prijedlozi o tome kako kohezijska politika može pomoći u postizanju ciljeva kružne ekonomije uključeni su u neobvezujuću rezoluciju usvojenu u utorak, 15. svibnja, na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta.

Izvješće o kohezijskoj politici i kružnom gospodarstvu zastupnika Zelenih/ESS-a Davora Škrleca usvojeno je na Odboru s 31 glasom za i 3 glasa protiv. Ova rezolucija naći će se na plenarnom glasovanju Europskog parlamenta u lipnju.

Prijelaz na kružnu ekonomiju predstavlja veliku priliku za modernizaciju europskog gospodarstva i vodi ga u održiviji smjer, kažu zastupnici Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta. Oni traže od Komisije, u kontekstu novih zakonskih prijedloga za buduće okvire kohezijske politike, da razvije odgovarajuće ex-ante uvjete vezane uz postizanje kružnog gospodarstva.

„Kohezijska politika i kružna ekonomija ne bave se samo infrastrukturnim politikama, već i društvenom kohezijom i solidarnošću. Pružaju odgovore na izazove s kojima se suočavaju lokalne i regionalne zajednice o tome kako rješavati najvažnija pitanja povezana s klimom.  Stoga razmatramo uvođenje nove odredbe o ex-ante uvjetima za postizanje kružne ekonomije u okviru kohezijske politike, kako bi novi operativni programi bolje odražavali načela kružnog gospodarstva. U izvješću se traži primjena relevantne metodologije za precizno praćenje doprinosa kohezijske politike u postizanju ciljeva kružne ekonomije te se poziva na znatno povećanje rashoda za kružno gospodarstvo i pitanja povezana s klimom u okviru kohezijske politike nakon 2020. Pred državama, regijama i lokalnim zajednicama postoji veliki niz mogućnosti da kroz zajedničku suradnju ostvare projekte koje će im omogućiti stvaranje novih vrijednosti, novih zelenih poslova i novih tržišta sekundarnim sirovinama.“ – rekao je Davor Škrlec.

Između ostalog, izvješće poziva na:

  • stvaranje prekograničnih partnerstva i da se ciljevi vezani za kružno gospodarstvo adekvatno ugrade u programske dokumente
  • da države članice razviju vlastitu nacionalnu strategiju kohezijske politike u koordinaciji s pristupom EU-a po pitanju kružnog gospodarstva
  • pružanje stručne pomoći za manje razvijene regije
  • bolji, lakši i transparentniji pristup financiranju lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se povećala ulaganja u “zelene” poslove, gospodarenje otpadom, pametnu specijalizaciju i ekološki prihvatljive tehnologije

Hijerarhija otpada

Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju važnost primjene hijerarhije otpada kao preduvjeta za postizanje kružnog gospodarstva, ali žale zbog zanemarivanja hijerarhije otpada i nedostatka procjene utjecaja na okoliš kod dugoročnih rezultata ulaganja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).

Oni prepoznaju negativan trend ulaganja ESI fondova u niže razine hijerarhije otpada, posebice objekata mehaničko biološke obrade (MBT) i spaljivanja, što u nekim slučajevima dovodi do prekomjernih kapaciteta i dugoročnih tehnoloških zaključavanja, čime se ugrožava postizanje ciljeva recikliranja EU-a.

„Bacanje otpada u okoliš pokazalo se kao jedan od gorućih globalnih izazova koji obično ima najveći učinak na lokalne zajednice i njihovu kvalitetu života. Rješavanje problema otpada u okolišu treba bolje promicati i financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova s obzirom na to da se time ostvaruju koristi i za okoliš i za društvo. Povrh toga, rješavanje problema morskog otpada treba započeti sprječavanjem bacanja otpada na kopnu.” – rekao je Škrlec.

EU i nacionalni klimatski planovi

Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju da bi buduće planiranje ESI fondova u narednom programskom razdoblju trebalo bolje uskladiti s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima za 2030. godinu, koristeći slične indikatore onima sadržanim u Uredbi o upravljanju energetskom unijom kada je to moguće. Zastupnici traže ambicioznu i koherentnu strategiju za države članice kako bi se ispunili već postojeći obvezni ciljevi na razini EU-a o ublažavanju klimatskih promjena.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Škrlec: Više novaca za kružnu ekonomiju nakon 2020.

Kružna ekonomija je iznimna prilika za transformaciju trenutnog neodrživog linearnog ekonomskog modela "uzmi, iskoristi, baci” u kružni model postavljen na temeljima održivog razvoja koji doprinosi dugotrajnom očuvanju vrijednosti proizvoda, materijala i sirovina te svođenje stvaranja otpada na najmanju moguću mjeru.  ​

Škrlec: Kohezijska politika mora biti pokretač kružnog gospodarstva

„Kohezijska politika jedan je od najboljih alata za smanjenje socijalne i ekonomske nejednakosti diljem Europske unije. Želimo uskladiti tu moć s ogromnim potencijalom kružne ekonomije spajanjem potrošačke snage EU-a s našim klimatskim i ekološkim ciljevima. To bi ujedno bila pobjeda i za gospodarstvo i za okoliš", izjavio je Davor Škrlec

Rok za prilagodbu zakonodavstva RH za prelazak na kružno gospodarstvo

Dana 4. srpnja 2018. godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice koje u sljedeće dvije godine moraju napraviti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva za prelazak na kružno gospodarstvo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER