Kohezijska politika može pomoći u postizanju ciljeva kružnog gospodarstva

Izvješće o kohezijskoj politici i kružnom gospodarstvu zastupnika Zelenih/ESS-a Davora Škrleca usvojeno je na Odboru s 31 glasom za i 3 glasa protiv

Važnost kružnog gospodarstva i prijedlozi o tome kako kohezijska politika može pomoći u postizanju ciljeva kružne ekonomije uključeni su u neobvezujuću rezoluciju usvojenu u utorak, 15. svibnja, na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta.

Izvješće o kohezijskoj politici i kružnom gospodarstvu zastupnika Zelenih/ESS-a Davora Škrleca usvojeno je na Odboru s 31 glasom za i 3 glasa protiv. Ova rezolucija naći će se na plenarnom glasovanju Europskog parlamenta u lipnju.

Prijelaz na kružnu ekonomiju predstavlja veliku priliku za modernizaciju europskog gospodarstva i vodi ga u održiviji smjer, kažu zastupnici Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta. Oni traže od Komisije, u kontekstu novih zakonskih prijedloga za buduće okvire kohezijske politike, da razvije odgovarajuće ex-ante uvjete vezane uz postizanje kružnog gospodarstva.

„Kohezijska politika i kružna ekonomija ne bave se samo infrastrukturnim politikama, već i društvenom kohezijom i solidarnošću. Pružaju odgovore na izazove s kojima se suočavaju lokalne i regionalne zajednice o tome kako rješavati najvažnija pitanja povezana s klimom.  Stoga razmatramo uvođenje nove odredbe o ex-ante uvjetima za postizanje kružne ekonomije u okviru kohezijske politike, kako bi novi operativni programi bolje odražavali načela kružnog gospodarstva. U izvješću se traži primjena relevantne metodologije za precizno praćenje doprinosa kohezijske politike u postizanju ciljeva kružne ekonomije te se poziva na znatno povećanje rashoda za kružno gospodarstvo i pitanja povezana s klimom u okviru kohezijske politike nakon 2020. Pred državama, regijama i lokalnim zajednicama postoji veliki niz mogućnosti da kroz zajedničku suradnju ostvare projekte koje će im omogućiti stvaranje novih vrijednosti, novih zelenih poslova i novih tržišta sekundarnim sirovinama.“ – rekao je Davor Škrlec.

Između ostalog, izvješće poziva na:

  • stvaranje prekograničnih partnerstva i da se ciljevi vezani za kružno gospodarstvo adekvatno ugrade u programske dokumente
  • da države članice razviju vlastitu nacionalnu strategiju kohezijske politike u koordinaciji s pristupom EU-a po pitanju kružnog gospodarstva
  • pružanje stručne pomoći za manje razvijene regije
  • bolji, lakši i transparentniji pristup financiranju lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se povećala ulaganja u “zelene” poslove, gospodarenje otpadom, pametnu specijalizaciju i ekološki prihvatljive tehnologije

Hijerarhija otpada

Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju važnost primjene hijerarhije otpada kao preduvjeta za postizanje kružnog gospodarstva, ali žale zbog zanemarivanja hijerarhije otpada i nedostatka procjene utjecaja na okoliš kod dugoročnih rezultata ulaganja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).

Oni prepoznaju negativan trend ulaganja ESI fondova u niže razine hijerarhije otpada, posebice objekata mehaničko biološke obrade (MBT) i spaljivanja, što u nekim slučajevima dovodi do prekomjernih kapaciteta i dugoročnih tehnoloških zaključavanja, čime se ugrožava postizanje ciljeva recikliranja EU-a.

„Bacanje otpada u okoliš pokazalo se kao jedan od gorućih globalnih izazova koji obično ima najveći učinak na lokalne zajednice i njihovu kvalitetu života. Rješavanje problema otpada u okolišu treba bolje promicati i financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova s obzirom na to da se time ostvaruju koristi i za okoliš i za društvo. Povrh toga, rješavanje problema morskog otpada treba započeti sprječavanjem bacanja otpada na kopnu.” – rekao je Škrlec.

EU i nacionalni klimatski planovi

Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju da bi buduće planiranje ESI fondova u narednom programskom razdoblju trebalo bolje uskladiti s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima za 2030. godinu, koristeći slične indikatore onima sadržanim u Uredbi o upravljanju energetskom unijom kada je to moguće. Zastupnici traže ambicioznu i koherentnu strategiju za države članice kako bi se ispunili već postojeći obvezni ciljevi na razini EU-a o ublažavanju klimatskih promjena.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Škrlec: Više novaca za kružnu ekonomiju nakon 2020.

Kružna ekonomija je iznimna prilika za transformaciju trenutnog neodrživog linearnog ekonomskog modela "uzmi, iskoristi, baci” u kružni model postavljen na temeljima održivog razvoja koji doprinosi dugotrajnom očuvanju vrijednosti proizvoda, materijala i sirovina te svođenje stvaranja otpada na najmanju moguću mjeru.  ​

Škrlec: Kohezijska politika mora biti pokretač kružnog gospodarstva

„Kohezijska politika jedan je od najboljih alata za smanjenje socijalne i ekonomske nejednakosti diljem Europske unije. Želimo uskladiti tu moć s ogromnim potencijalom kružne ekonomije spajanjem potrošačke snage EU-a s našim klimatskim i ekološkim ciljevima. To bi ujedno bila pobjeda i za gospodarstvo i za okoliš", izjavio je Davor Škrlec

Rok za prilagodbu zakonodavstva RH za prelazak na kružno gospodarstvo

Dana 4. srpnja 2018. godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice koje u sljedeće dvije godine moraju napraviti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva za prelazak na kružno gospodarstvo.

Kako Europljani upravljaju komunalnim otpadom?

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU svake godine, vidljiv je i vrlo složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER