Sretan nam Svjetski dan pčela!

Pčele i drugi oprašivači sve su više ugroženi različitim ljudskim aktivnostima

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 20. svibnja Svjetskim danom pčela na prijedlog naših susjeda iz Slovenije jer je na taj dan 1734. godine rođen Anton Janša, pionir suvremenog pčelarstva i veliki poznavatelj pčela. Svjetski dan pčela ove se godine obilježava šesti put i to s ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača za naš opstanak na Zemlji.

Oprašivanje je temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 90 % svjetskih vrsta divljih cvjetnica ovisi, u potpunosti ili barem djelomično, o životinjskom oprašivanju, zajedno s više od 75 % svjetskih prehrambenih usjeva i 35 % globalnog poljoprivrednog zemljišta. Oprašivači izravno doprinose sigurnosti hrane, ali su i ključni za očuvanje biološke raznolikosti.

 

Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjeme za ljudsku hranu barem djelomično ovise o pčelama i drugim oprašivačima

Pčele se ubrajaju među najvažnije oprašivače koji nam osiguravaju zdravlje ekosustava, hranu i sigurnost hrane, održivu poljoprivredu i bioraznolikost te značajno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju okoliša. Stoga je od izuzetne važnosti podizati svijest o važnosti oprašivača, njihovom doprinosu održivom razvoju te prijetnjama s kojima se suočavaju. To se prvenstveno odnosi na intenzivnu monokulturnu proizvodnju i nepravilnu upotrebu pesticida čime se oprašivačima smanjuje pristup hrani i ograničavaju staništa, izlažući ih štetnim kemikalijama i slabeći njihov imunološki sustav.

  • Matthew Greger / Pixabay

Cilj je pojačati mjere zaštite pčela i drugih oprašivača, čime bi se značajno pridonijelo rješavanju problema vezanih uz opskrbu hranom u svijetu te smanjenju siromaštva i gladi u zemljama u razvoju. Osim toga, zaštita pčela i pčelarskog sektora dugoročno doprinosi očuvanju zdravog okoliša i bioraznolikosti.

Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov pad i zaustaviti gubitak bioraznolikosti. Pčele su također važne u smislu održive poljoprivrede i otvaranja radnih mjesta u ruralnim, ali i u urbanim područjima. Oprašivanjem povećavaju poljoprivrednu proizvodnju te tako održavaju bioraznolikost te omogućuju hranu na našim tanjurima. Osim toga, milijunima ljudi osiguravaju posao i važan su izvor prihoda poljoprivrednika.

  • Erika Varga / Pixabay

Svi mi ovisimo o opstanku pčela

Međutim, znanstvena istraživanja pokazuju da je sve više negativnih učinaka na zdravlje pčela, što ih čini sve ugroženijima. To pak zahtijeva dodatnu brigu o njihovoj zaštiti jer štetni čimbenici uzrokuju pad otpornosti pčela, što utječe na njihovu osjetljivost na bolesti, štetnike i sl. Osim toga, to je problematično i u smislu zaštite i očuvanja okoliša jer pčele održavaju bioraznolikost u prirodi, pozitivno utječu na cjelokupni ekosustav i dobar su pokazatelj stanja okoliša.

Ovogodišnji Svjetski dan pčela stoga poziva na globalnu akciju za poticanje poljoprivredne proizvodnje koja je pogodna za oprašivače i naglašava važnost zaštite pčela i drugih oprašivača, posebno kroz usvajanje poljoprivrednih praksi utemeljenih na znanstveno potvrđenim činjenicama.

„Ne možemo govoriti o smanjenju gladi u svijetu, ako ne osiguramo uvjete za zaštitu pčela i drugih oprašivača. Vrijeme je da svi postanemo svjesni njihove važnosti, a posebno svjetski čelnici i donositelji odluka. Od sada se 20. svibnja diljem svijeta obilježava kao praznik pčela i pčelara te vjerujem da će se proglašenjem Svjetskog dana pčela početi više razmišljati o pčelama, posebice u kontekstu osiguranja uvjeta za njihov opstanak, a time i za opstanak ljudske vrste.“ – rekao je 2017. godine povodom proglašenja Svjetskog dana pčela Boštjan Noč, predsjednik Slovenskog pčelarskog saveza (Čebelarska zveza Slovenije). Podsjetimo, Slovenija je 2011. godine postala jedna od prvih zemalja u EU-u koja je zabranila uporabu određenih pesticida koji su najštetniji za pčele.

  • Pixabay

Kako možemo pomoći pčelama i drugim oprašivačima?

Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) se prvenstveno zalaže za smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivredi, diversifikaciju usjeva u što većoj mjeri te sadnju cvjetnih traka oko polja. Svatko od nas može pomoći i na sljedeće načine:

  • sadnjom raznolikih autohtonih biljnih vrsta koje cvjetaju u različito doba godine;
  • kupovinom meda kod lokalnih proizvođača;
  • kupovinom proizvoda iz održive poljoprivredne prakse;
  • izbjegavanjem pesticida, fungicida i/ili herbicida u vrtovima;
  • zaštitom zajednica divljih pčela kada god je to moguće;
  • sponzoriranjem košnica;
  • postavljanjem pojilica za pčele;
  • pomaganjem u održavanju šumskih ekosustava;
  • podizanjem svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača dijeljenjem ovih i sličnih informacija unutar naših zajednica i mreža.

Nacionalne vlade te regionalne i lokalne samouprave svakako trebaju raditi na jačanju sudjelovanja lokalnih zajednica u donošenju odluka, posebice autohtonog stanovništva koje poznaje i poštuje ekosustave i biološku raznolikost. Nadalje, trebaju provoditi strateške mjere, poticati suradnju između nacionalnih i međunarodnih organizacija, organizirati akademske i istraživačke mreže za praćenje i procjenu usluga oprašivanja i dr.

>>> Pročitajte još >>> Više od milijun potpisnika peticije za spas pčela i očuvanje bioraznolikosti

  • Europska građanska inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike“, pokrenuta 2019. godine uz potporu devet nevladinih udruga, uspješno je mobilizirala 1.161.257 građana i građanki 27 zemalja članica EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva

Europska građanska inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike“

Dana 5. travnja 2023. Europska komisija odgovorila je Europskoj građanskoj inicijativi (ECI) „Spasimo pčele i poljoprivrednike! - U smjeru poljoprivrede koja je pogodna za pčele i za zdrav okoliš“  navodeći da je prioritet na vrijeme provesti prijedloge o održivoj uporabi pesticida i obnovi prirode o kojima se trenutačno pregovara, kao i njihovo pravodobno provođenje.

Također, istaknuto je kako je prepoznata važnost oprašivača u poljoprivredi kao ključnog sredstva za osiguranje prehrambene sigurnosti i borbe protiv gubitka bioraznolikosti u EU-u. Međusobno povezane krize klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti prijete europskoj poljoprivredi i dugoročnoj sigurnosti hrane, a gubitak oprašivača destabilizirao bi funkcioniranje ekosustava.

Ovu europski građansku inicijativu podržalo je više od milijun građana diljem EU-a, a Europsku komisiju poziva na postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine, obnovi biološku raznolikost u poljoprivredi te podrži poljoprivrednike u toj tranziciji. Od početka Inicijative 2019. Komisija je poduzela ambiciozne mjere u okviru Europskog zelenog plana kako bi riješila problem smanjenja broja oprašivača i osigurala održivost prehrambenih sustava.

  • Kai Wenzel / Unsplash

Eurostat: Više od osam milijuna košnica u EU-u

Prema podacima Eurostata objavljenima povodom Svjetskog dana pčela, 2020. godine je na farmama u EU-u bilo ukupno 8,1 milijuna košnica. Riječ je ipak o nepotpunim podacima jer se popisuju samo košnice na farmama. Primjerice, u nekim zemljama poput Njemačke, košnice se ne smatraju dijelom farme. Na nacionalnoj razini, Rumunjska je imala 1,5 milijuna košnica na farmama, više od bilo koje druge zemlje EU-a. Italija i Grčka imale su po dodatnih jedan milijun košnica na farmama, a slijedile su ih Španjolska i Bugarska, svaka s oko 900 000 košnica, te Portugal sa 700 000 košnica na farmama.

U priopćenju Eurostata se navodi kako najvećim brojem košnica na farmama raspolaže španjolska regija Extremadura (300 220), a slijedi je portugalska regija Norte (257 040). Rumunjska sjeverozapadna regija imala je treći najveći broj košnica (250 510).

Panonska Hrvatska bila je 2020. godine regija s najvećim brojem košnica u Hrvatskoj (213 050), slijedila je Jadranska Hrvatska sa 124 820 te Sjeverna Hrvatska sa 100 030 košnica.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Više od milijun potpisnika peticije za spas pčela i očuvanje bioraznolikosti

Prikupljeno je više od milijun potpisa potrebnih za pokretanje mjera za zaštitu pčela i postupno ukidanje štetnih sintetskih pesticida diljem Europe. Europska građanska inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike“, pokrenuta 2019. godine uz potporu devet nevladinih udruga, uspješno je mobilizirala 1.161.257 građana i građanki 27 zemalja članica EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva.

Danas je Svjetski dan pčela!

S ciljem podizanja svijesti o značaju pčela i upoznavanja javnosti s alarmantnim smanjenjem njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju predložili su naši susjedi Slovenci, a podržale su je sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER