Kontrola moćnog stakleničkog plina još moćnijim satelitom

U planu je skoro lansiranje satelita za praćenje industrijskih emisija metana

Smanjenje emisija metana kritični je dio suzbijanja globalnog zatopljenja. Novi satelit MethaneSAT mogao bi pomoći u mjerenju i kontroli emisija metana iz postrojenja za obradu i proizvodnju nafte te zemnog plina, ali i drugih manjih izvora emisija širom svijeta. Dok se drugim višenamjenskim satelitima samo nastoji ukazati na problem, MethaneSAT bi mogao riješiti problem, i to na globalnoj razini!

Značajno povećanje razine metana u atmosferi jedan je od glavnih uzroka globalnog zatopljenja. Ljudska aktivnost ima glavni doprinos emisijama metana, prvenstveno iz industrija za proizvodnju i prodaju energije poput rafinerija, nuklearnih i termoelektrana.

Najbolji način kontrole atmosferskog metana

Prema Environmental Defense Fund (u daljnjem tekstu EDF), samo industrija nafte i prirodnog plina godišnje oslobađa 75 milijuna tona metana u atmosferu. Kao rješenje ovog globalnog problema, organizacija planira lansiranje MethaneSAT za identifikaciju glavnih izvora emisija metana te pronalaženje mogućnosti za njihovo smanjenje. Ako sve bude išlo po zacrtanom planu, EDF se nada lansirati ovaj satelit početkom 2021. godine. 

Godine 2016. metan je činio deset posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u SAD-u. EDF navodi da je njezin cilj satelitom MethaneSAT izmjeriti veličinu emisija metana, locirati njihove izvore, identificirati najbolju mogućnost za njihovo smanjenje te pratiti uspjeh pojedinih izvora u smanjenju emisija.

„Smanjenje emisija metana je najbrži i najjeftiniji korak koji sada možemo napraviti kako bi usporili prekomjerno zagrijavanje Zemlje, čak i ako se nastavimo boriti protiv emisija ugljikovog dioksida“, navode članovi EDF-a. „Shvatili smo da su emisije puno više nego li su to industrije ili vlade prethodno priznale te su one prisutne kroz cijeli lanac opskrbe. Izazov praćenja emisija metana je u tome što su izvori povremeni, naizmjenični, nepredvidljivi i široko rasprostranjeni te je teško predvidjeti gdje će se sve sljedeći, novi izvori pojaviti.“

Za razliku od državnog višenamjenskog satelita, MethaneSAT će u atmosferi tražiti samo metan što će, tvrdi EDF, pomoći u bržem i jeftinijem lansiranju satelita. Satelit će, također, pružati najvišu rezoluciju mjerenja i široku pokrivenost mjerenog područja.

Nadalje, satelit će biti sposoban provjeriti oko 50 glavnih potencijalnih mjesta emisija jednom u svakih sedam dana ili manje. Istraživači EDF-a smatraju kako je to dovoljno za održavanje 80 posto svjetske proizvodnje nafte i plina.

Također, satelit će imati veliku preciznost praćenja manjih izvora emisija kao što su farme. Nakon ugljena, nafte i proizvodnje prirodnog plina, poljoprivreda je sljedeći značajan izvor emisija metana nastao ljudskom aktivnošću. Deponije za odlaganje krutog otpada također pridonose povećanju razine atmosferskog metana, kao i industrije biogoriva.

Podaci dostupni svima

Plan je otvoreno razmjenjivati prikupljene podatke, u nadi da će se stvoriti inherentni poticaj za smanjenje emisija i sanaciju propuštanja (curenja) metana iz industrijskih postrojenja. Prema teoriji, vrijednost sačuvanog metana će i više nego pokriti troškove popravaka i poboljšanja postrojenja. Podaci bi također mogli biti od bitnog značenja za regulatore industrije, što će sigurno biti od interesa u boljem praćenju emisija metana.

Iako su količine metana u atmosferi manje od količina ugljikovog dioksida, metan je daleko moćniji staklenički plin. Po težini učinka, metan zadržava 72 puta više topline nego ugljikov dioksid u njegovih prvih 20 godina  povećane zastupljenosti u atmosferi.

Zahvaljujući brzini raspada metana, ove vrijednosti padaju na faktor od 34 tijekom stogodišnjeg perioda. Kratki vijek trajanja metana u atmosferi čini ga dobrom metom za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja, budući da će se poboljšanja osjetiti prije nego pri primjeni tehnologija za smanjenje razine CO2. U konačnici, metan se u atmosferi raspada na ugljikov dioksid.

No usprkos svemu tome, razina metana u atmosferi se u zadnjih 150 godina udvostručila.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Iskorištavanje otpadne topline elektroničkih uređaja pomoću nano-filma

Elektronički uređaji prilikom rada oslobađaju značajnu količinu topline koja predstavlja nepovratno izgubljenu energiju. No, tim kalifornijskih istraživača pozabavio se time i osmislio način kako tu otpadnu toplinu ponovno iskoristiti i tako smanjiti gubitak energije.

Turizam postaje sve veća prijetnja okolišu

Ugljični otisak turističke industrije je zastrašujuć! Najnovije istraživanje otkriva kako turizam nije samo dobar posao značajan za mnoga gospodarstva svijeta (pa i naše), već i industrija koja proizvodi čak 8 % globalnih emisija stakleničkih plinova čime značajno utječe na klimatske promjene.

Europsko vijeće usvojilo Uredbu o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova

Europsko vijeće je sredinom svibnja 2018. usvojilo Uredbu o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama u razdoblju od 2021. do 2030. kojom se svakoj državi članici određuje dopuštena razina ispuštanja emisija stakleničkih plinova u sektorima kućanstava, usluga, prometa, poljoprivrede i gospodarenja otpadom.

Izmet morskih ptica grije, ali i hladi naš planet

Nova istraživanja o prirodnim procesima bitnima za normalno funkcioniranje i odvijanje života na Zemlji pokazala su da, uz polarne alge i truljenje lišća te ostalog biljnog organskog materijala, izmet morskih ptica u tome igra neočekivanu ulogu. Dokaz o pozitivnom djelovanju nutrijentima bogatog ptičjeg izmeta samo je još jedan dio kompleksne slagalice ekosustava. Učinak guana na okoliš pokriva „nedostatak“ procesa truljenja organskih tvari te djelovanje glacijalnih algi na ledene pokrove.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER