Kontrola moćnog stakleničkog plina još moćnijim satelitom

U planu je skoro lansiranje satelita za praćenje industrijskih emisija metana

Smanjenje emisija metana kritični je dio suzbijanja globalnog zatopljenja. Novi satelit MethaneSAT mogao bi pomoći u mjerenju i kontroli emisija metana iz postrojenja za obradu i proizvodnju nafte te zemnog plina, ali i drugih manjih izvora emisija širom svijeta. Dok se drugim višenamjenskim satelitima samo nastoji ukazati na problem, MethaneSAT bi mogao riješiti problem, i to na globalnoj razini!

Značajno povećanje razine metana u atmosferi jedan je od glavnih uzroka globalnog zatopljenja. Ljudska aktivnost ima glavni doprinos emisijama metana, prvenstveno iz industrija za proizvodnju i prodaju energije poput rafinerija, nuklearnih i termoelektrana.

Najbolji način kontrole atmosferskog metana

Prema Environmental Defense Fund (u daljnjem tekstu EDF), samo industrija nafte i prirodnog plina godišnje oslobađa 75 milijuna tona metana u atmosferu. Kao rješenje ovog globalnog problema, organizacija planira lansiranje MethaneSAT za identifikaciju glavnih izvora emisija metana te pronalaženje mogućnosti za njihovo smanjenje. Ako sve bude išlo po zacrtanom planu, EDF se nada lansirati ovaj satelit početkom 2021. godine. 

Godine 2016. metan je činio deset posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u SAD-u. EDF navodi da je njezin cilj satelitom MethaneSAT izmjeriti veličinu emisija metana, locirati njihove izvore, identificirati najbolju mogućnost za njihovo smanjenje te pratiti uspjeh pojedinih izvora u smanjenju emisija.

„Smanjenje emisija metana je najbrži i najjeftiniji korak koji sada možemo napraviti kako bi usporili prekomjerno zagrijavanje Zemlje, čak i ako se nastavimo boriti protiv emisija ugljikovog dioksida“, navode članovi EDF-a. „Shvatili smo da su emisije puno više nego li su to industrije ili vlade prethodno priznale te su one prisutne kroz cijeli lanac opskrbe. Izazov praćenja emisija metana je u tome što su izvori povremeni, naizmjenični, nepredvidljivi i široko rasprostranjeni te je teško predvidjeti gdje će se sve sljedeći, novi izvori pojaviti.“

Za razliku od državnog višenamjenskog satelita, MethaneSAT će u atmosferi tražiti samo metan što će, tvrdi EDF, pomoći u bržem i jeftinijem lansiranju satelita. Satelit će, također, pružati najvišu rezoluciju mjerenja i široku pokrivenost mjerenog područja.

Nadalje, satelit će biti sposoban provjeriti oko 50 glavnih potencijalnih mjesta emisija jednom u svakih sedam dana ili manje. Istraživači EDF-a smatraju kako je to dovoljno za održavanje 80 posto svjetske proizvodnje nafte i plina.

Također, satelit će imati veliku preciznost praćenja manjih izvora emisija kao što su farme. Nakon ugljena, nafte i proizvodnje prirodnog plina, poljoprivreda je sljedeći značajan izvor emisija metana nastao ljudskom aktivnošću. Deponije za odlaganje krutog otpada također pridonose povećanju razine atmosferskog metana, kao i industrije biogoriva.

Podaci dostupni svima

Plan je otvoreno razmjenjivati prikupljene podatke, u nadi da će se stvoriti inherentni poticaj za smanjenje emisija i sanaciju propuštanja (curenja) metana iz industrijskih postrojenja. Prema teoriji, vrijednost sačuvanog metana će i više nego pokriti troškove popravaka i poboljšanja postrojenja. Podaci bi također mogli biti od bitnog značenja za regulatore industrije, što će sigurno biti od interesa u boljem praćenju emisija metana.

Iako su količine metana u atmosferi manje od količina ugljikovog dioksida, metan je daleko moćniji staklenički plin. Po težini učinka, metan zadržava 72 puta više topline nego ugljikov dioksid u njegovih prvih 20 godina  povećane zastupljenosti u atmosferi.

Zahvaljujući brzini raspada metana, ove vrijednosti padaju na faktor od 34 tijekom stogodišnjeg perioda. Kratki vijek trajanja metana u atmosferi čini ga dobrom metom za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja, budući da će se poboljšanja osjetiti prije nego pri primjeni tehnologija za smanjenje razine CO2. U konačnici, metan se u atmosferi raspada na ugljikov dioksid.

No usprkos svemu tome, razina metana u atmosferi se u zadnjih 150 godina udvostručila.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

5 do12: Poziv na buđenje svijesti o klimatskim promjenama

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.

Emisije iz fosilnih izvora rastu već drugu godinu zaredom

Prema najnovijim procjenama inicijative Global Carbon Project, globalne emisije uzrokovane korištenjem fosilnih goriva rastu već drugu godinu zaredom i to prvenstveno zbog veće potražnje i potrošnje energije. Kako bi se emisije stabilizirale, a onda i smanjile, potreban je oštriji prijelaz na obnovljive izvore energije u svim dijelovima svijeta, bez obzira na rast u globalnom gospodarstvu.

Turizam postaje sve veća prijetnja okolišu

Ugljični otisak turističke industrije je zastrašujuć! Najnovije istraživanje otkriva kako turizam nije samo dobar posao značajan za mnoga gospodarstva svijeta (pa i naše), već i industrija koja proizvodi čak 8 % globalnih emisija stakleničkih plinova čime značajno utječe na klimatske promjene.

Porast emisije ugljika iz tropskih šuma je neminovan

Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više ugljika nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER