Pomoću aplikacije RebrashNET jednostavno pošaljite dojavu o uočenim rebrašima i meduzama

Institut za oceanografiju i ribarstvo predstavio novu aplikaciju za prepoznavanje i dojavu nalaza meduza i rebraša

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu provodi projekt „Praćenje dinamike i utjecaja invazivne vrste rebraša Mnemiopsis leidyi na ribolovnim područjima sjevernog Jadrana“. U okviru projekta razvijena je aplikacija RebrashNET putem koje se na jednostavan način šalju dojave o lokaciji i brojnosti rebraša M. leidyi, ali i ostalih želatinoznih vrsta.

„Već nekoliko godina duž zapadne obale Istre, viđaju se guste skupine rebraša koji su u Jadran stigli balastnim vodama velikih brodova. Osim rebraša, ribarima pri gospodarskom ribolovu probleme stvaraju i meduze, osobito u toplijem dijelu godine. Masovna pojava ovakvih organizama za posljedicu može imati štetan utjecaj na morski ekosustav i ribarstvo kao gospodarsku granu. Kako bi se intenziviralo praćenje takvih vrsta znanstvenici su osmislili aplikaciju za unos i slanje podataka o uočenim želatinoznim organizmima“, ističu u Institutu za oceanografiju i ribarstvo.

Rebraš (Mnemiopsis leidyi), poznat kao „morski orah“, porijeklom je iz suptropskih estuarija duž zapadnoatlantske obale i smatra se jednom od globalno najpoznatijih unesenih akvatičkih vrsta s potvrđenim štetnim utjecajima na morski ekosustav i ribarstvo kao gospodarsku granu. Kada je 1980-ih godina balastnim vodama stigao u Crno more doprinio je nezapamćenom kolapsu populacije inćuna, a ribarska industrija se još i danas nije u potpunosti oporavila.

„Ovaj se rebraš od 2016. godine počeo masovno pojavljivati u zaljevima, lagunama i otvorenim vodama sjevernog Jadrana, a pojedinačni primjerci su pronađeni i južnije“, pojasnila je dr. sc. Olja Vidjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji provodi projekt „Praćenje dinamike i utjecaja invazivne vrste rebraša Mnemiopsis leidyi na ribolovnim područjima sjevernog Jadrana“, a financira ga Ministarstvo poljoprivrede RH u sklopu Mjere I.13. Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.

„Važnu ulogu u ovom Projektu imaju ribari, kao ključni sudionici pogođenog sektora. Oni imaju direktna saznanja o pojavi želatinoznih organizama na ribolovnim područjima te prvi uočavaju eventualne posljedice na količinu i kvalitetu ribe“, dodala je dr. sc. Vidjak.

U okviru navedenog projekta razvijena je besplatna aplikacija RebrashNET putem koje je na jednostavan način moguće poslati dojave o lokaciji i brojnosti rebraša M. leidyi, ali i ostalih želatinoznih vrsta.

„Fotografije uočenih organizama s njihovom točnom lokacijom poslane putem aplikacije RebrashNET dugoročno nam omogućavaju bržu i realniju procjenu opsega zahvaćenih ribolovnih područja.“ - kazala je dr. sc. Vidjak.

Kako ističu u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, svi dobiveni podaci pohranjuju se u bazu podataka, a rezultati provedenih analiza bit će dostupni znanstvenoj zajednici, javnosti i odgovornim institucijama.

„Očekujemo da će saznanja iz ovog Projekta dobivena suradnjom znanstvenika, ribara i svih građana koji žele putem aplikacije dojavljivati ovakva iskustva, olakšati izradu buduće nacionalne strategije usmjerene na suzbijanje posljedica ovakvih invazija“, zaključuju u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Aplikacija RebrashNET nalazi se na sljedećoj poveznici.

Građani se također mogu aktivno uključiti u istraživanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo te putem online obrasca poslati dojave o uočenim morskim organizmima, cvjetanju mora, neuobičajenim biološkim i meteorološkim pojavama ili morskom otpadu. Dojave olakšavaju pravovremeno otkrivanje promjena ili problema u morskom okolišu te prognoziranje sličnih pojava u budućnosti.

IOR / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Invazivne crvenouhe kornjače udomljene u Zoološkom vrtu Grada Zagreba

Prve ovogodišnje kornjače uhvaćene na području Zagrebačke županije udomljene su u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Ukupno 15 mužjaka i 18 ženki crvenouhih kornjača nastavit će svoj život u kontroliranim uvjetima. Najmanja i najlakša kornjača teška je samo 15 grama, a najteža čak 2,56 kilograma. Najmanja kornjača je dužine oklopa od samo 9,7 cm, a najveća čak 24,6 cm.

Institut za oceanografiju i ribarstvo: Invazija vatrenjače na Jadran se nastavlja

Poznata kao vatrenjača, riba lav ili riba paun (Pterois miles) je invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja, izvijestili su iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER